Martina Filjak i prijatelji sviraju za Hrvatski glazbeni zavod

U petak 29. listopada održat će se posljednji koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu prije zatvaranja zgrade zbog konstruktivne, a potom i cjelovite obnove koja će potrajati godinama. Ovim povijesnim koncertom pijanistica Martina Filjak i njeni gosti Caroline Haffner, Lana Kos, Monika Leskovar i Zagrebački solisti prikupljaju sredstva za obnovu i odaju počast nedavno preminulom Charlesu C. Tayloru, velikom donatoru HGZ-a.

Hrvatski glazbeni zavod zatvara svoja vrata i kreće u konstruktivnu, a potom i cjelovitu obnovu koja će trajati godinama. U najstarijoj i najljepšoj zagrebačkoj koncertnoj dvorani u kojoj su tijekom njenih 145 godina postojanja nastupali nebrojeni glazbenici iz Hrvatske i svijeta, u petak 29. listopada održat će se posljednji koncert prije višegodišnje stanke.

Na povijesnom koncertu koji zatvara jedno poglavlje HGZ-a i najavljuje novo, nastupit će naša proslavljena pijanistica Martina Filjak i njeni ništa manje slavni prijatelji – američka pijanistica Caroline Haffner, sopranistica Lana Kos, violončelistica Monika Leskovar i Zagrebački solisti. Publika će uživati u dobro poznatim djelima J. S. Bacha, F. Liszta, G. Puccinija, F. Chopina, S. Rahmanjinova, B. Papandopula i  L. van Bethoveena, a Hrvatska radiotelevizija izravno će prenositi ovaj vrhunski glazbeni događaj na HTV3 i svojem YouTube kanalu.

Posveta plemenitim donatorima

Prve skele u Zagrebu, već nekoliko tjedana nakon potresa, postavljene su upravo na zgradi HGZ-a i hitna sanacija obavljena je u nevjerojatno kratkom roku zahvaljujući donacijama iz Hrvatske i cijelog svijeta. Među donatorima su bili Samir Nikočević i Charles C. Taylor, a uz donaciju za obnovu zgrade, ovi plemeniti Amerikanci u prosincu prošle godine financirali su i kompleksnu obnovu klavira Steinway. Bila je to posljednja donacija Charlesa C. Taylora, velikog mecene umjetnosti koji je preminuo u siječnju ove godine i HGZ mu posvećuje ovaj koncert.

„Posvećujući koncert Charlesu C. Tayloru želimo iskazati našu zahvalnost svim donatorima bez kojih HGZ ne bi postojao i opstao gotovo dva stoljeća te danas ponosno bio jedna od najstarijih „živućih“ udruga građana u svijetu. Pred nama je još jedno teško razdoblje jer kada su naše dvorane zatvorene, udruga nema nikakvih prihoda, a brojni troškovi ostaju. Unatoč svemu, članovi HGZ-a i mi koji smo na čelu udruge, odlučno i strastveno koračamo prema ostvarenju naše vizije i stvaranju modernog, multimedijalnog kulturnog centra.“ – kaže predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković.
Koncert „Martina Filjak & friends za HGZ“ održat će se u Velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda 29. listopada 2021. u 20 sati uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a ulaznice su dostupne na blagajni HGZ-a u srijedu, četvrtak i petak od 18 – 20 sati te online na: https://hgz.kupiulaznicu.hr/projekcija/38104

Tekst: Press

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Dolazak naroda koji će se nastaniti na zagrebačkom prostoru

Zagrebačko područje Slaveni počinju naseljavati u drugoj polovici 6. stoljeća, i to kao podanici Avara koji su ratovali protiv Bizanta. Avari su na mjestu...

Koja je duljina Jadranskog mosta, sagrađenog 1981. godine?

Jadranski most je sagrađen s namjerom da zamijeni Savski most koji se nije mogao nositi s prometnim potrebama grada, a ima tri trake u...

Kaptol želi vladati trgovinom u cijelom Zagrebu

Zbog brojnih prednosti lokacije grada Zagreba, poput povoljnog prometnog položaja, osnivanja biskupije 1094. godine, te činjenice da je ovo bilo središte sa sjedištem zagrebačkog...