Maksimirski paviljon Jeka izgrađen je u čast božici Eho

Ako se maksimirskom šetnicom polako zaputimo prema Vidikovcu, s desne strane ćemo naići na “najglazbeniji” dio Maksimira – paviljona Jeke. To je jedini sačuvani paviljon u parku, poznat i pod imenom Latern-tempel, a podignut je prema nacrtu Franza Schuchta. Na dvanaestostranačnom kamenom podnožju drvene stijene razdvojene su polustupićima s kapitelima od stilizirana lišća.

Stijene su probijene s deset polukružnih prozora i dva ulaza. Ovo je uobičajeni rekvizit ranoromanitičkog perivoja sa simboličnim značajem posvete gorskoj nimfi, a izgrađen je u čast božici Eho.

Zbog posebnog odbijanja zvukova, mnogi prolaznici testiraju svoje glasnice zbog čega smo ovo mjesto nazvali “najglazbenijim” dijelom parka Maksimir. 2001. godine Javna ustanova Maksimir je obnovila paviljon.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Kuća koju je Dragutin Albrecht 1870. godine dao rekonstruirati za potrebe tiskare

Zidanu jednokatnicu u Radićevoj 26 dao je, pretpostavlja se, izgraditi trgovac Ćiril Suknarić početkom 19. stoljeća. Poznati zagrebački tiskar i litograf, Dragutin Albrecht, postavši...

Nova web stranica – Strossmayerova galerija starih majstora HAZU – sgallery.hazu.hr

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je novu stranicu - Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, a možete ju pogledati na sljedećem linku - sgallery.hazu.hr. Osim...

Hijerarhija gradske vlasti: Podjela uloga za funkcioniranje srednjovjekovnog Gradeca

Zlatna bula, koji je kralj Bela IV dao Gradecu, čime ga je poglasio slobodnim kraljevskim gradom, imala je puno utjecaja na razvoj ovog grada...