Ulica Antuna Gustava Matoša nalazi se u zapadnom dijelu Gornjega grada, a u ovom članku ćemo vas pobliže upoznati s zaštićenim kulturnim dobrima koja se nalaze u ovoj gornjogradskoj ulici.
Kuća u Matoševoj ulici koja je izgrađena za grofa Aleksandra Draškovića
U samozatajnoj gornjogradskoj ulici, koja nosi ime po Antunu Gustavu Matošu, smjestila se ugrađena jednokatna stambena kuća koja je izgrađena između 1835. i 1845. godine.
Kuća je izgrađena na parceli koja je formirana 1835. godine podjelom cjelovitog zemljišta između Mesničke 42 i Matoševe ulice.
Kuću je podigao grof Aleksandar Drašković, po komu kuća danas nosi ime, a koji je bio tadašnji vlasnik zemljišta.
Nije poznato tko je zaslužan za gradnju.
Kuća Lederer – jedini sačuvani primjer drvene građanske kuće na Gradecu
U Ulici Antuna Gustava Matoša, na kućnom broju 5, smjestila se mala slobodnostojeća prizemnica sa zabatnim glavnim pročeljem, koju je najvjerojatnije izveo sam vlasnik – stolar Lederer, po komu kuća i nosi ime.
Konstrukcija najstarijeg dijela kuće bila je drvena, izuzev sjevernog zida koji je zidan opekom.
Ulični dio datira iz 1738. godine, a stražnji dio kuće i dvorišna jednostrešna prizemnica prigrađeni su u 19. stoljeću.
Kuća Lederer je danas jedini sačuvani primjer drvene građanske kuće na Gradecu.
Kuća Mayer kao primjer gradnje Gradecu koja početkom 19. stoljeća nestaje
Samostojeća jednokrilna prizemnica izduženog pravokutnog tlocrta sa zabatnim uličnim pročeljem i s poluskošenim krovištem sagrađena je krajem 18. stoljeća, najkasnije do 1806. godine za investitora postolara Josipa Mayera.
Kuća je značajan, kronološki vrlo kasni primjer tradicionalnog tipa građanske izgradnje u Gradecu koji ubrzo, u prvim desetljećima 19. stoljeća, nestaje.
Adaptacija za dječji vrtić dovršena je 2004.
Palača u Matoševoj ulici izgrađena za Sigismunda Vojkovića-Vojkffy-a
Slobodnostojeća, jednokatna trokrilna palača “U” oblika s dva nejednaka dvorišna krila sagrađena oko 1764. godine na parceli s vrtom i ograđenim dvorištem za grofa Sigismunda Vojkovića-Vojkffy-a čiji se grb nalazi na zabatu pročelja palače.
U zgradi je od 1947. godine Hrvatski povijesni muzej.
Palača Vojković je najreprezentativniji, najkvalitetniji i najcjelovitije očuvani primjer feudalne civilne gradske izgradnje barokne epohe u Zagrebu.
Palača Levačić iz 1778. godine smještena između Matoševe i Mesničke ulice
Poluugrađena jednokatna jednokrilna palača sagrađena 1778. godine za Jurja Karla Levačiča na istočnom dijelu parcele između Matoševe i Mesničke ulice.
U zapadnom dijelu parcele je dvorište s nekadašnjim gospodarskim, danas stambenim, objektom (Mesnička 38), s visokim ogradnim zidom i kolnim ulazom iz Mesničke.
Cjelovito je sačuvana struktura palače s nadsvođenim podrumom, prizemljem i reprezentativnim stanom na katu organiziranim oko hala sa stubištem. Sačuvani su izvorni detalji stolarije, bravarije /vratnice s godinom 1778-om i jednostavne svodne štukature.
Kasnobarokna pročelja raščlanjena su pilastrima i erkerom iznad kamenog pješačkog portala.
Stambene kuće s gotovo istim pročeljem na Mesničkoj i u Matoševoj ulici
Na dvije gornjogradske ulice, Matoševu i Mesničku, gleda sklop dviju ugrađenih jednokatnih stambenih kuća koje se nalaze na parceli spomenutih ulica.
Kuća u Mesničkoj spominje se još u 1709., a u Matoševoj 1728. godini, a godine gradnje nisu poznate.
Ulična krila i sjeverno dvorišno krilo, tlocrnog oblika poput slova “u”, zatvaraju unutrašnje dvorište, a zbog pada terena prema zapadu, prizemlje kuće u Matoševoj odgovara katu kuće u Mesničkoj.
Na tom su nivou kuće povezane otvorenim tzv. “ganjčecom”.
Ulična pročelja kuća jednako su koncipirana u neorenesansnom stilu, te su gotovo identična.
Kuća Uđbinac na spoju Ulice Antuna Gustava Matoša i Kapucinskih stuba
Poluugrađena jednokatna uglovnica tlocrtnog U oblika sagrađena godine 1847-48 za trgovca Nikolu Uđbinca. Cjelovito je sačuvana prostorna struktura kuće i bidermajersko pročelje s drvenim portalnim okvirom.
Kuća se nalazi na adresi Ulica Antuna Gustava Matoša 1/Kapucinske stube 2.
Ugrađena stambena kuća Brdarić u Ulici Antuna Gustava Matoša
Ugrađena stambena kuća prizemnica prema ulici, a jednokatna prema vrtu, izgrađena je 1843. godine kao vlastita kuća graditelja Aleksandra Brdarića.
Kuća je izduženog pravokutnog tlocrta, smještena na dugačkoj uskoj parceli, na padini sa zapadne strane Matoševe ulice. Glavne stambene prostorije orijentirane su prema vrtu, a sporedne sobe na ulicu.
Kuća u Matoševoj 3, primjer je kasne bidermajerske arhitekture uz inventivno korištenje parcele na padine, povijesne i arhitektonske vrijednosti.