Kip Josipa Jurja Strossmayera djelo je našeg poznatog kipara Ivana Meštrovića

IzdvojenoPričaRPSve objave

Kip Josipa Jurja Strossmayera, djelo kipara Ivana Meštrovića, postavljen je 1926. godine na istoimenom trgu između Zrinjevca i Trga kralja Tomislava.

Na toj lokaciji se nalazi i HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), a Strossmayer je smješten tamo u znak zahvale jer ju je baš on osnovao 1860. godine.

Osim sudjelovanja u osnivanju HAZU-a, Strossmayer je također bio i hrvatski biskup, teolog, političar, te pisac i mecena. Ukratko bi se moglo reći da je bio jedna od najznačajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća.

Fotografije Hrvatske Multimedijski centar Jedinstvena točka za pregled arhive i uvod u alate Fotografije Hrvatske - brza pretraga, raspored i profesionalna prezentacija vizualne građe za turističke zajednice, gradove i partnere. Otvori centar

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

0
Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

0
Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

0
Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Ogulin i Slunj u Karlovačkoj županiji: krška polja Dobre i Mrežnice naspram Korane i Slunjčice uz frankopanske utvrde

0
Ogulin i Slunj nalaze se u južnom dijelu Karlovačke...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

0
Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Izvori fotografija:
fotografijehrvatske.hr
fotografijezagreba.hr

Pročitajte i ovo:

Počinje 2. sezona emisije KolibriS! U goste dolazi akademska umjetnica

Nakon vrlo uspješne 1. sezone emisije KolibriS u kojoj je gostovalo ukupno 37 umjetnika/ica i djelatnika/ica iz kulture i počeli s emitiranjem na ukupno osam televizija...

Komunalni problemi u 17. stoljeću: Briga za vizualni identitet i život na Gradecu

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....

Gradec je zbog neimaštine u ratnom 16. stoljeću često molio za oprost od plaćanja poreza

Gradec je svoje najbolje dane živio nakon 1242. godine kada je kralj Bela IV grad proglasio slobodnim kraljevskim gradom, no češća su bila teška...