Kino Kinoteka predstavlja tjedne projekcije u kojima će se gledati opus Grete Garbo

Od utorka do subote (19—23. studenog 2019. godine) u kinu Kinoteka gledamo opus Grete Garbo, filmske dive napoznatije po romantičnim ulogama tajanstvenih, nedostižnih i snažnih žena, koju i danas svrstavaju među najbolje glumice svih vremena.  

Nakon kratkotrajne karijere modela i filmske statistice u rodnoj Švedskoj, Greta Garbo, pravim imenom Greta Lovisa Gustafsson stiče zvjezdani status ulogom u filmu Saga o Gösti Berlingu (1924.) redatelja Mauritza Stillera. Zahvaljujući uspjehu tog filma potpisuje ugovor s MGM-om i odlazi u Hollywood. Zbog distanciranog odnosa prema medijima stiče nadimak Švedska Sfinga, a zbog ljepote i karizme nazivali su je još i Božanstvena Garbo.

Bila je jedna od prvih europskih glumica koja je postala vrhunskom holivudskom zvijezdom početkom tridesetih godina. U zlatnom razdoblju svoje karijere nanizala je velike dramske uloge (Kraljica Kristina, Ana Karenjina, Grand Hotel i Dama s kamelijama).  Za nagradu Oscar bila je nominirana tri puta (Anna Christie, Romanca, Dama s kamelijama i Ninočka), a osvojila ju je tek 1954. godine, nakon što se povukla iz svijeta filma – i to za životno djelo.

Opus započinje u utorak romantičnom komedijom Ninočka (1939.) Ernsta Lubitscha. Uoči sovjetskih ekonomskih problema, trojac ruskih delegata poslan je u Pariz kako bi prodali carske dragulje za gotovinu. Operacija završava neuspjehom pa Moskva šalje Ninočku da izbavi dragulje i delegate. Ona, međutim, ulazi u zavodljivi svijet onodobnog dekadentnog Pariza.  

U srijedu gledamo filmsku adaptaciju slavnog Tolstojeva romana, film Ana Karenjina (1935.) u režiji Clarencea Browna. Radnja je smještena u carsku Rusiju 1870-ih, a protagonistica (Greta Garbo) je supruga utjecajnog plemića koja odbacuje brak i ugled radi skandalozne ljubavne veze s mladim konjičkim oficirom. Uloga Ane Karenjine danas se smatra jednom od najpoznatijih i najboljih uloga u karijeri Grete Garbo.

Glumačku ikonu u ulozi egzotične plesačice i špijunke u filmu Mata Hari (1931.) Georgea Fitzmauricea gledamo u četvrtak. Lijepa nizozemska plesačica, ustvari njemačka špijunka, u Parizu za vrijeme prvog svjetskog rata zabavlja i zavodi pripadnike savezničke političke i obavještajne elite. Njenim aktivnostima uskoro će doći kraj nakon što se iskreno zaljubi u jednu od svojih žrtava – mladog ruskog pilota. Mata Hari je bio komercijalno najuspješniji film u karijeri Grete Garbo, kao i najuspješniji MGM-ov film godine.

Klasik holivudske melodrame Dama s kamelijama (1936.) u režiji Georgea Cukora prikazuje se u petak. Radnja se temelji na istoimenom romanu Alexandrea Dumasa i smještena je u Pariz sredinom 19. stoljeća. Garbo u filmu tumači kurtizanu Marguerite Gautier koja se zaljubi u svog mladog klijenta (Robert Taylor), ali ga usprkos uzvraćene ljubavi ostavlja kako mu ne bi uništavala društveni ugled i diplomatsku karijeru.  

Ciklus završava u subotu projekcijom Oscarom nagrađene romantične drame Grand Hotel (1932.) u režiji Edmunda Gouldinga. Film se temelji na kazališnom komadu Williama A. Drakea, koji je, pak, predstavljao adaptaciju Menschen im Hotel, romana austrijske spisateljice Vicki Baum. Radnja je smještena u berlinski Grand Hotel te prati dogodovštine njegovih brojnih gostiju. Film je postigao veliki uspjeh, a fraza Želim biti sama koju izgovara lik Grete Garbo ušao je u legendu.

Filmovi iz programa Kino kao nekad – Greta Garbo prikazuju se od 20 sati, a cijena ulaznice iznosi 15 kuna. Ulaznice je moguće kupiti online na www.ulaznice.hr / www.kinokinoteka.hr ili na blagajni kina prije projekcije.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Tko je sve od aristokratskih obitelji imao kuću na Gradecu i gdje su se one nalazile

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...

Na trgu otvorena manifestacija “Dani hrane i tradicijskih proizvoda”

Na glavnom zagrebačkom trgu danas je otvorena dvodnevna manifestacija, šesnaesta po redu, “Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba”. Ova manifestacija tradicionalno...

Umjesto da budu tmurna mjesta, garaže na Kvatriću i Langovom trgu dobila su posve nova, ljepša, lica

Kao i u svakim gradovima, parkirne garaže su uglavnom tmurna mjesta koja mnogi vozači napuštaju brzim korakom, zbog čega su se u Gradskom poglavarstvu...