Kaptol i Gradec – Koje je naselje imalo povoljnije uvjete za razvoj trgovine u 18. stoljeću?

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16. stoljeću za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. No, osim izgradnje, još u 17. stoljeću javlja se težnja drugih zemalja za pripajanjem Zagreba. Tako s jedne strane postoji težnja Beča za ostvarivanjem centralističke i apsolutističke vlasti s krajem, dok su s druge strane Mađari koji žele prevlast nad Hrvatskom.

Kao i u prijašnjim vremenima, i u ovom stoljeću Zagreb je podržavao trgovačke veze sa zapadom. Zagrebački trgovci, izuzev onih iz Ljubljane i Rijeke, dobavljali su raznu robu u Zagreb, ponajviše tkaninu i prehrambene proizvode. Roba je dolazila iz Beča, Graza, Salzburga, Trsta, Venecije, Češke i Moravske.

Ako uspoređujemo način trgovanja na dva susjedna naselja – Kaptolu i Gradecu – prednost u povoljnijim uvjetima trgovanja svakako je bila na strani Kaptola. Naime, trgovci na Gradecu nisu bili skloni na svoje područje primati strane trgovce, dok je na Kaptolu bilo više slobode zbog čega je i sama trgovina bolje napredovala.

Jedan od pokazatelja boljih uvjeta trgovanja na Kaptolu je i sljedeći primjer: Na Gradecu je 5. veljače 1725. godine donesena odluka da niti jedan trgovac za vrijeme sajmova ne smije držati više od jednog šatora ili dućana, dok su se na Kaptolu otvarala vrata svima koji su htjeli trgovati, pa čak i Turcima i pravoslavcima koji su u to vrijeme smatrani “krivovjernicima”.

Stoljetna trgovačka tradicija Kaptola omogućavala je stalni kontakt s vanjskim naprednijim kulturnim svijetom zahvaljujući kojem su izgradili dalekovidnija shvaćanja o trgovini i kako ona funkcionira, te kako se može raditi na unaprjeđenju iste.

Kanonici su sa svima trgovali, pa su tako od Turaka kupovali željezo i drugu robu, a dopuštali su im i sudjelovanje na kaptolskim sajmovima. Također, Kanonici su prvi na svoje trgovačke prostore primali i grčke trgovce, a nije nedostajalo niti Mađara. Osim navedenih, na području Kaptola su trgovali mnogi putnici iz dalekih gradova, pa je tako bilo i onih koji su dolazili iz dalekog Dubrovnika.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Povratak u 1920. godinu: Tri prepoznatljive zagrebačke građevine i Strossmayerova ulica

Dugogodišnja povijest grada Zagreba za posljedicu je ostavila i brojne znamenitosti u vidu različite arhitekture, spomenika i ulica... Neki od simbola grada Zagreba se...

Misice iz cijelog svijeta u kampanji protiv nasilja nad ženama poručuju: Vidim te!

25. studeni, Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama obilježava se od 1999. u spomen na sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal koje su zbog svojeg političkog aktivizma na taj dan, 1960. godine...

Vruća kazališna veljača u kazalištu Knap! Pogledajte koje vas predstave očekuju

U veljači se u kazalištu Knap očekuje velika gužva! Naime, odigrat će se čak 13 kazališnih izvedbi u 29 dana! Radi se o kvalitetnim izvedbama...