Kako su medvedgradski vladari – grofovi Celjski – uz pomoć Kaptola došli na vlast na Gradecu

U prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme brojnih neprilika koje je Gradec imao zbog sukoba sa susjednim Kaptolom, događa se nova nevolja za naselje na gradečkoj uzvisini. Gradec je, naime, u dva navrata izgubio svoju autonomiju. 1433. godine, kralj Žigmund je Gradecu za ravnatelja postavio plemića Matka Talovca, inače ravnatelja zagrebačke biskupije, čime je direktno povrijedio samoupravu Gradeca. Nakon dugih molbi, svoju autonomiju Gradec vraća tek kad je kralj potvrdio darovnicu iz 1266. i povlastice iz 1406. godine.

No, Gradec se početkom 40-ih godina 15. stoljeća opet nalazi u problemima. Naime, 1441. godine, Gradec zauzimaju grofovi Celjski.

Celjski su na vlast u Gradecu došli zahvaljujući obitelji Alben kada je Fridriku i Ulriku Celjskom 1436. godine prodala Medvedgrad. Medvedgradski vladari su bili u čestim pljačkaškim i osvajačkim pohodima na brojne posjede i sela podno Zagrebačke gore, a nerijetko su se zalijetali i do utvrđenog Gradeca. Još 1437. godine su ga bezuspješno pokušali osvojiti. U svom naumu uspjevaju 1441. godine u građanskom ratu i borbama za ugarsko-hrvatsko prijestolje, i to nakon smrti Alberta Habsburgovca.

Gradec je u to vrijeme bio na strani kralja Vladislava Jagelovića, dok su grofovi Celjski bili na čelu stranke protukandidata – Ladislava Postumusa, što je bio dovoljan razlog da Celjski svim silama istupe protiv Gradeca. Kako je to obično bivalo u povijesti sukoba Kaptola i Gradeca, Kaptol se pridružio strani koja je bila protiv Gradeca. Kaptol je čak primio grofa Ulrika, dao mu upute kako će najlakše osvojiti gradečku tvrđavu te mu za osvajanje prepustio i Popov toranj. 

Prilikom juriša grofa Urlika, Gradec je pretrpio veliku štetu, no još je veći udarac za Gradec bio to što je u potpunosti izgubio svoju nezavisnost.

Ulrik je 1445. godine postao hrvatskim banom, te tada gradska uprava u potpunosti dolazi pod njegovu vlast. Ulrik prema svom odabiru raspuštao i birao gradsku upravu, te je gradska općina pod njegovim pritiskom gradskim kapetanom imenovala Sebolda Mayerweisera, inače Ulrikovog čovjeka.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Kako je sve krenulo: Student Franjo Bučar je Zagrepčane upoznao s pravilima nogometa

Mažuranac, dio Lenucijeve potkove, ima jednu vrlo zanimljivu crticu iz povijesti. U ljeto davne 1893. godine, stipendist hrvatske vlade, Franjo Bučar, studiravši u Stockholmu,...

Romantičan ugođaj i utjecaj na vizualni identitet Zagreba – gradski bedemi Gradeca

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....

Bogat srpanjski program na Ljetnoj pozornici Tuškanac – atraktivni filmski naslovi

Srpanjski program na Ljetnoj pozornici Tuškanac otvara Subversive Film Festival, koji će se 1. srpnja predstaviti filmom Mamac, nagrađivanom dramom Marka Jenkina o odnosu...