Kako se Šibenik svrstao među prve svjetske gradove s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju i preusmjerio tijek tehnološke povijesti

Šibenik, smješten na jadranskoj obali, prepoznatljiv je po bogatoj povijesti, ali i po jednom iznimnom tehnološkom postignuću koje ga ističe na europskoj i svjetskoj razini. Toga 28. kolovoza 1895. godine Šibenik je postao prvi grad u Europi koji je dobio cjelovit sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje za javnu rasvjetu. Iza te je inovacije stajala hidroelektrana Krka (kasnije Jaruga I) na Skradinskom buku, koja je opskrbljivala strujom 340 žarulja i 6 lučnih svjetiljki, čime se Šibenik upisao u povijest kao nositelj tehnički najnaprednijeg sustava tog vremena. Pojedinosti ovog pothvata čuva Gradski muzej Šibenik.

Ovaj povijesni iskorak nije bio slučajnost. Već je tada Šibenik bio poznat po sklonosti inovacijama i napretku. Uvođenje javne rasvjete na izmjeničnu struju proizašlo je iz suradnje lokalnih vizionara i inženjera, a grad je time pokazao spremnost da prihvati nove tehnologije koje su mijenjale svakodnevicu njegovih stanovnika. Taj je događaj Šibenik smjestio na kartu svjetskih inovatora i poslužio kao poticaj drugim gradovima u Europi i šire.

Šibenik se uz tehnološka dostignuća može pohvaliti i svojom kulturnom baštinom. Bio je prvi grad u Hrvatskoj s dvjema znamenitostima pod UNESCO-ovom zaštitom: Katedralom sv. Jakova, remek-djelom renesansne arhitekture, i Tvrđavom sv. Nikole, dijelom obrambenog sustava iz doba Mletačke Republike. Iako mu se 2017. godine pridružio Zadar s dvije UNESCO-ove oznake, Šibenik ostaje poseban jer su njegove znamenitosti samostalni i monumentalni subjekti na popisu.

Šibenske tvrđave – sv. Mihovila, sv. Ivana i Barone – odigrale su ključnu ulogu u obrani grada, a danas su obnovljene i postaju zanimljive turističke točke. Među njima se posebno izdvaja projekt Fortress ReInvented, u čijem je okviru u cisternama Tvrđave sv. Mihovila postavljena 3D video mapping tehnologija. Zahvaljujući njoj posjetitelji legende i povijest grada doživljavaju na suvremen način, a Šibenik iznova potvrđuje svoj inovativni duh.

Kroz svoju povijest Šibenik je bio i ostao grad inovacija, otvoren za nove tehnologije i ideje. Njegovo mjesto u povijesti elektrifikacije, bogata kulturna baština i moderan način predstavljanja prošlosti čine ga jedinstvenim primjerom grada koji uspješno spaja ono nekadašnje s onim što tek dolazi.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Omišalj – Povijest, arhitektonske znamenitosti i kulturna baština otočkog dragulja

Omišalj, smješten na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka, jedan je od najstarijih gradova na otoku i istinski dragulj hrvatske obale. Njegova povijest seže do antičkih...

Ludbreg – Grad legendi, povijesti i prirodnih ljepota

Ludbreg, poznat i kao "središte svijeta", smjestio se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, unutar Varaždinske županije. Ovaj slikoviti gradić, bogate povijesti i kulturnog naslijeđa, privlači...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među najprepoznatljivijim hrvatskim gradovima na Jadranu. Manje je poznato da on nije oduvijek bio poluotok –...