Kako je potpisivanje mira s Turcima utjecalo na širenje granica

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Nakon što je Stogodišnji hrvatsko-turski rat službeno završen, potpisom mira u Karlovcu 1699. godine, a iako su Turci bili na svega 50-ak kilometar od Zagreba, grad se počeo širiti. Na samom početku 18. stoljeća, teritorij između Une i Kupe dolazi pod Kraljevinu Hrvatsku te se podređuje banskoj vlasti.

Sredinom 18. stoljeća – 1745. godine – Marija Terezija obnavlja tri slavonske županije (virovitičku, požešku i srijemsku) te ih sjedinjuje s Hrvatskom. No, Marija Terezija te županije 1756. godine uređuje po mađarskom uzoru, pa tako ona određuje velike župane – a ne ban.

Problem za hrvatsku autonomiju posebno dolazi do izražaja kada veliki dio Slavonije, koji je oslobođen od Turaka, počinju naseljavati strane obitelji koje su naklonjenije Beču, a ne Zagrebu. Također je veliki dio Slavonije, tj. sjeverne Hrvatske, bio pripojen Vojnoj krajini.

Vojna krajina ili Vojna granica naziv je za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina tvorila je najzapadniji i najstariji dio veće, posve militarizirane regije, koja se protezala od Jadranskog mora do Karpata. U europskoj povijesti poznata je ne samo kao zaseban politički, nego i kao vojnički, gospodarski i društveni fenomen.

Od Vojne krajine 1734. godine stvara se posebna carska zemlja, a 1746. godine preuređena je s potpuno vojničkom upravom, zbog čega ban u njoj nema nikakve ovlasti. Tako postupno banova vlasti, kao i vlast Hrvatskog sabora, sve više počinje slabiti, što je bilo u interesu politike bečkog dvora.

Druge objave

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Pročitajte i ovo:

„Trbuh Grada“ ili najšarenije je mjesto u Zagrebu – tržnica Dolac

Dolac. Jedinstveni simbol Grada. Plijeni bogatstvom okusa i mirisa, ali i svojom tradicijom koja se ogleda u svakom njegovom šarenom kutku. Dolac je najomiljenija...

Palača Stern u Jurišićevoj ulici izgrađena 1906. godine za Sigmunda Sterna

U Jurišićevoj ulici, u blizini Trga bana Josipa Jelačića, nalazi se palača Stern koja je izgrađena 1906. godine za Sigmunda Sterna, vlasnika zagrebačke kožare...

Milton Glaser u Muzej za umjetnost i obrt do 17. listopada

U Muzeju za umjetnost i obrt, 22. rujna 2021. godine, otvorena je izložba radova dizajna vizualnih identiteta iz donacije njujorške zaklade Aliis Inserviendo Consumor...