Kako je funkcionirala pošta prije željeznice?

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16. stoljeću za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. No, osim izgradnje, još u 17. stoljeću javlja se težnja drugih zemalja za pripajanjem Zagreba. Tako s jedne strane postoji težnja Beča za ostvarivanjem centralističke i apsolutističke vlasti s krajem, dok su s druge strane Mađari koji žele prevlast nad Hrvatskom.

Krajem 18. stoljeća – 1783. godine – po nalogu Josipa II izgrađen je novi drveni most preko Save kod Savske ceste, tako da su od tada postojala dva mosta na Savi (kod Zagreba) – pontonski u Trnju i novi drveni. Uz izgradnju novog mosta, jačanju trgovačkog prometa pripomoglo je i uređenje Petrinjske ulice i Savske ceste.

Ceste, koje su povezivale Zagreb s drugim europskim gradovima, polazile su iz zapadnog i istočnog dijela grada. Na zapadu grada nalazila se stara cesta koja je počinjala u Ilici, te je išla preko Podsuseda i Brdovca prema Ljubljani, Trst i Veneciji. Na istoku je cesta polazila od Harmice (danas Trg bana Josipa Jelačića), a išla je Bakačevom i Vlaškom ulicom prema Sesvetama, Varaždinu, Mariboru, Grazu, te dalje prema Beču. Istom tom prometnicom, koja se nalazila na istoku grada, Zagreb je bio povezan sa Slavonijom.

Cesta koja je iz Zagreba vodila prema istoku, još od 40-ih godina 18. stoljeća bila je organizirana tako da je preko nje išao poštanski i putnički promet prema Osijeku, ali i Varaždinu, Grazu i Beču. Taj se put nastavljao na poštansku liniju koja je u Zagreb dolazila iz Karlovca.

Tim su cestama prolazile diližanse (poštanske kočije za redovit prijevoz putnika i robe, dok još nije bilo željeznice. Diližansa je imala dva do tri odjela (kupea), kočijaš je sjedio na visokom sjedištu (boku), a na krovu se nalazila prtljaga. – enciklopedija.hr).

U 18. stoljeću Zagreb je dobio i svoj Posttag – stalni dan kada dolazi pošta, a službu zagrebačke pošte u drugoj polovici stoljeća obavljala je ugledna zagrebačka obitelj Josipa Hochnembera.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Dvokatnica na Ilici sagrađena prema projektu Bartola Felbingera

Slobodnostojeća četverokrilna dvokatnica organizirana oko trapezoidnog dvorišta nastala je nadogradnjom jednokatnice sagrađene 1822. godine prema projektu Bartola Felbingera. Drugi kat nadograđen je 1878. godine...

Ulica Breznička I – Jedna od dvije ulice koja nosi ime po rijeci Breznici

Ulica Breznička I se nalazi u Gradskoj četvrti Trnje, a pripada Mjesnom odboru Marin Držić. Ulica se proteže u smjeru istok-zapad, a spaja Crni...

Pogledajte simpatične Spačeke koji su okupirali glavni zagrebački trg

U sklopu 23. Svjetskog susreta Spačeka u Samoboru, ovi mali simpatični Francuzi su navratili i do glavnog zagrebačkog trga. Prolaznici, slučajni ili namjerni, oduševili...