Zbog loših prilika kroz koje je Gradec prolazio stoljećima, danas je ostalo tek malo umjetničkih elemenata koji pričaju priču o srednjovjekovnom životu na gradečkoj uzvisini. Svakako jedan od najvažnijih spomenika svjetovne arhitekture, koji se nažalost tek u fragmentima, sačuvao do danas jesu svakako kule i zidovi izgrađeni u 13. stoljeću. Jedina vrata koja i danas stoje su Kamenita, a uz njih se nalazi kula za stanovanje. Tu je još i kula Lotrščak, smještena na južnom dijelu obrambenog zida s pogledom na cijeli Zagreb.
No, bilo je i zastupnika slikovne umjetnosti, te se u 14. i 15. stoljeću čak spominje i nekoliko slikara i rezbara za koje se vjeruje da su djelovali u gradu. Izrađivali su oltare i oltarne kipove, kao i slike u Crkvi sv. Marka i ostalim crkvama po gradu. U Crkvi sv. Katarine se čuva kip Bogorodice iz 14. stoljeća koji je bio rađen za gornjogradsku Crkvu sv. Marije, koju su kasnije preuzeli kapucini.
U drugoj polovici 14. stoljeća talijanski su umjetnici ukrasili unutrašnjost Crkve sv. Marka, a na jednom pilonu, što drži svodove lađa, otkriveni su čak i ostaci tih freski, no danas ih više nema.
Za Crkvu sv. Marka i njegove područne kapele bili su važni zagrebački zlatari i srebrnari koji su izrađivali crkvene predmete i posuđe. Oni su uglavnom radili za bogatije građane srebro ili pozlaćeno stolno posuđe i pribor.
Zlatari se u Zagrebu javljaju već u 14. stoljeću, a obnašali su istaknute službe u gradskoj upravi Gradeca, a već u drugoj polovici 15. stoljeća su nabavili cehovska pravila.