Izložba “Zagreb, grad umjetnica” u povodu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU

Umjetnički paviljon u Zagrebu izložbenu sezonu započinje izložbom Zagreb, grad umjetnica. Izložba se priređuje u povodu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, kao i u čast Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske, iz kojega će Vlada Republike Hrvatske predsjedati Vijećem Europske unije.

Grad Zagreb oduvijek je bio mjesto ispreplitanja kulture i umjetnost, ali često zaboravimo upravo na brojne umjetnice koje su dale svoj pečat kulturnom i umjetničkom životu koji Zagreb danas živi. Kako bi se podsjetili na one ranije hrvatske umjetničke vizionarke (koje većinom ostaju samo u faktografskom sjećanju), te ih okupili zajedno sa suvremenim umjetnicama, Umjetnički paviljon u Zagrebu odlučio je posvetiti prvu izložbu u 2020. godini upravo hrvatskim umjetnicama koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti likovnosti Zagreba, ali, dakako, samim time i cjelokupne hrvatske vizualne scene.

Osnovna ideja izložbe jest ponuditi povijesni i kritički presjek iz opusa likovnih umjetnica koje su djelovale i ostavile trag u kulturnom životu grada Zagreba u razdoblju od kraja 19. stoljeća do suvremenog doba. Unutar toga relativno širokog vremenskog raspona generacije umjetnica predstavit će se u tri veće, no povijesno logične cjeline: prva će obuhvatiti generacije koje su djelovale do Drugoga svjetskog rata; druga – generacije koje su s izložbenom aktivnošću započele nakon Drugoga svjetskog rata te glavninu svojih opusa ostvarile u narednim desetljećima; a treća – generacije koje su na scenu stupile početkom sedamdesetih godina i kasnije te većinom djeluju i danas.

Izložba će obuhvatiti stotinjak radova s područja slikarstva, kiparstva, video performansa, zvučnih i video instalacija najznačajnijih umjetnica od kraja 19. stoljeća do danas počevši od Anke Basstal, Slave Raškaj, Line Crnčić Virant, Naste Rojc, Mile Wod, Sonje Kovačić-Tajčević, Anke Krizmanić, Vere Nikolić Podrinske, Zdenke Ostović Pexidr Srića, pa dalje preko Nevenke Đorđević, Ksenije Kantoci, Marte Ehrlich, Mile Kumbatović, Melite Bošnjak, Mirande Morić, Milene Lah, Vere Josipović, Vesne Sokolić, Borke Avramove, Vere Fischer, Vere Dajht Kralj, Tonke Petrić, Biserke Baretić, Marije Ujević, Ljerke Šibenik, Goranke Vrus Murtić, Nives Kavurić Kurtović, Zdenke Pozaić, Edite Schubert, Marijane Muljević, Sanje Iveković, Jadranke Fatur, Nevenke Arbanas, Vesne Popržan, Brede Beban, Nine Ivančić, Zvjezdane Fio, Dubravke Rakoci do Vlaste Delimar, Vesne Pokas, Kate Mijatović, Amele Frankl, Ksenije Turčić, Mirjane Vodopije, Vlaste Žanić, Kristine Leko, Božene Končić Badurina, Magdalene Pederin, Nike Radić, Ivane Franke, Martine Mezak, Ane Hušman i Andreje Kulunčić s kolektivom ISTE.

Umjetnice, kao i njihove radove, odabrale su autorice stručne koncepcije izložbe dr. sc. Ljerka Dulibić, Iva Radmila Janković, viša kustosica MSU-a u Zagrebu i dr. sc. Ivana Mance, a idejna autorica izložbe je ravnateljica Umjetničkog paviljona, Jasminke Poklečki Stošić. Autorica prostorne koncepcije i likovnog postava izložbe je je arhitektica Morana Vlahović.

Prva je ovo izložba od samostalnosti Republike Hrvatske koja je posvećena samo umjetnicama u ovako velikome vremenskom razdoblju, a koja obuhvaća radove umjetnica kroz sve medije – od klasičnih slikarstva i kiparstva do suvremenih načina umjetničkog izražavanja.

Sama ideja izložbe iza sebe ima i dublje, jednako važno značenje koje će biti vidljivo i u širem društvenom kontekstu kroz panel diskusije koje će biti popratni sadržaj izložbe. Naime, Umjetnički paviljon u Zagrebu kroz ovu izložbu želi obuhvatiti i širi društveni kontekst položaja žena u 21. stoljeću – od općenitog položaja, primjerice u poslovnom svijetu, do činjenice kako su žene svakodnevno izložene nasilju i agresiji od strane muškaraca, kao i pokušati utvrditi kakav je položaj umjetnica u Hrvatskoj 2020. godine. Želja nam je kroz popratne panel diskusije dodatno osvijestiti javnost o sveukupnom položaj žena u Hrvatskoj (ali i šire) te propitati što mi kao zajednica i kao pojedinci možemo učiniti po tom pitanju.

Otvorenje izložbe je 5. veljače 2020. godine u 19 sati u Umjetničkom paviljonu.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Kuća Mayer kao primjer gradnje Gradecu koja početkom 19. stoljeća nestaje

Samostojeća jednokrilna prizemnica izduženog pravokutnog tlocrta sa zabatnim uličnim pročeljem i s poluskošenim krovištem sagrađena je krajem 18. stoljeća, najkasnije do 1806. godine za...

Kako se Gradec borio s nevoljama koje su dolazile zajedno s najboljim izvorom prihoda

Gradec je svoje najbolje dane živio nakon 1242. godine kada je kralj Bela IV grad proglasio slobodnim kraljevskim gradom, no češća su bila teška...

Izložba “Moha u Tritonu” autorice Helene Klakočar u Galeriji PM u HDLU

U srijedu, 12. rujna 2018. u 20.00h, u Galeriji PM, Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se samostalna izložba multimedijalne umjetnice Helene Klakočar. Izložba Moha...