Izložba “Platon gleda Simpsone” Tihomira Matijevića u Galeriji Karas

U Galeriji Karas u Zvonimirovoj 58 jučer je otvorena izložba “Platon gleda Simpsone” autora Tihomira Matijevića.

Tihomir Matijević je rođen 1975. godine u Našicama. Godine 2000. diplomirao na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stanka Jančića. Godine 1998. godine boravi na Indiana University of Pennsylvania u klasi prof. Jima Nestora (projekt razmjene studenata ALU i IUP). Godine 2013. godine doktorirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Stjepana Gračana i prof. Leonide Kovač.

Izlaže od 1998. godine na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Do sada je objavio jednu knjigu Torta i bronca / traktat o ulozi skulpture u javnom prostoru, u izdanju MLU Osijek, 2013. Dobitnik je nagrade Ex aequo na 22. slavonskom biennalu, jedne od tri jednakovrijedne nagrade na XI. trijenalu hrvatskog kiparstva i posebnog priznanja AICA-e (Međunarodno društvo likovnih kritičara). Zaposlen kao izv. prof. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (Kolegij kiparstvo) od 2005. godine. Član je HDLU-a Osijek od 2000. godine. Živi i radi u Osijeku.

Iz predgovora Zlatka Kozine:

“(…) Oplakivanje nestalog „duhovnog modela“ sve je vidljivije i u likovnim umjetnostima, pa je tako osječki kipar Tihomir Matijević u svom radu znakovitog naziva „Platon gleda Simpsone“ posegnuo za globalnim modelom cartoon-biheviorizma u kojem sjećanje na dane pripadanja nekomu i nečemu kao da je još uvijek živo. Riječ je, naime, o instalaciji koju sačinjavaju bijela poliesterska skulptura (grupni portret obitelji Simpson), drvena konstrukcija kao simulacija obiteljskog doma te (jestive) kokice razasute po podu naznačenog prostora (same kokice mogle bi biti sjajna slika halapljivog gutanja kognitivnih grickalica koje ne ispunjavaju ljudsku prazninu, ili wittgensteinovski rečeno – slika su nemogućnosti tehničkog rješavanja temeljnih životnih problema).

(…) Ispod maske pseudo-portretiranja snažno očitanje Memento mori konstrukcije nije moglo ostati skriveno. Budući da animacije kao modeli jednostavno nemaju svoje unutarnjosti niti osobne tajne, iz njih nisu mogli proizaći portreti (istinski portreti zahtijevaju uzajaman „transfer nutrina“ između osoba otvorenih u svojoj slobodi) [1]. No zato se (ne)gospodarenjem nad podsvjesnim ili nesvjesnim projekcijama vlastite nutrine u nežive stvari (animirane Simpsone) itekako moglo ostvariti ono što nazivamo umjetnikovim autoportretom, pa ako Platon u opisanoj instalaciji nekoga i „gleda“,onda je to umjetnik Tihomir Matijević.”

Izložbu možete pogledati do 16. rujna 2018. godine.

Više fotografija:

http://licegrada.media/otvorenje-izlozbe-platon-gleda-simpsone/

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Zašto su se susjedni Kaptol i Gradec sukobljavali?

Jedan od razloga što su se vodile dugogodišnje borbe između Kaptola i Gradeca je svakako pitanje mitnice i placovine koje je Kaptol naplaćivao na...

Široka lepeza jesenskih boja u srcu grada: Bogatstvo Ilice i Britanca

Projekt Ilica: Q’ART – Sve boje Ilice donosi široku lepezu jesenskih boja u srce grada i ukazuje na šarolikost zagrebačke Ilice i Britanskog trga....

Kako je potpisivanje mira s Turcima utjecalo na širenje granica zagrebačkog područja

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....