Izložba “Platon gleda Simpsone” Tihomira Matijevića u Galeriji Karas

U Galeriji Karas u Zvonimirovoj 58 jučer je otvorena izložba “Platon gleda Simpsone” autora Tihomira Matijevića.

Tihomir Matijević je rođen 1975. godine u Našicama. Godine 2000. diplomirao na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stanka Jančića. Godine 1998. godine boravi na Indiana University of Pennsylvania u klasi prof. Jima Nestora (projekt razmjene studenata ALU i IUP). Godine 2013. godine doktorirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Stjepana Gračana i prof. Leonide Kovač.

Izlaže od 1998. godine na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Do sada je objavio jednu knjigu Torta i bronca / traktat o ulozi skulpture u javnom prostoru, u izdanju MLU Osijek, 2013. Dobitnik je nagrade Ex aequo na 22. slavonskom biennalu, jedne od tri jednakovrijedne nagrade na XI. trijenalu hrvatskog kiparstva i posebnog priznanja AICA-e (Međunarodno društvo likovnih kritičara). Zaposlen kao izv. prof. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (Kolegij kiparstvo) od 2005. godine. Član je HDLU-a Osijek od 2000. godine. Živi i radi u Osijeku.

Iz predgovora Zlatka Kozine:

“(…) Oplakivanje nestalog „duhovnog modela“ sve je vidljivije i u likovnim umjetnostima, pa je tako osječki kipar Tihomir Matijević u svom radu znakovitog naziva „Platon gleda Simpsone“ posegnuo za globalnim modelom cartoon-biheviorizma u kojem sjećanje na dane pripadanja nekomu i nečemu kao da je još uvijek živo. Riječ je, naime, o instalaciji koju sačinjavaju bijela poliesterska skulptura (grupni portret obitelji Simpson), drvena konstrukcija kao simulacija obiteljskog doma te (jestive) kokice razasute po podu naznačenog prostora (same kokice mogle bi biti sjajna slika halapljivog gutanja kognitivnih grickalica koje ne ispunjavaju ljudsku prazninu, ili wittgensteinovski rečeno – slika su nemogućnosti tehničkog rješavanja temeljnih životnih problema).

(…) Ispod maske pseudo-portretiranja snažno očitanje Memento mori konstrukcije nije moglo ostati skriveno. Budući da animacije kao modeli jednostavno nemaju svoje unutarnjosti niti osobne tajne, iz njih nisu mogli proizaći portreti (istinski portreti zahtijevaju uzajaman „transfer nutrina“ između osoba otvorenih u svojoj slobodi) [1]. No zato se (ne)gospodarenjem nad podsvjesnim ili nesvjesnim projekcijama vlastite nutrine u nežive stvari (animirane Simpsone) itekako moglo ostvariti ono što nazivamo umjetnikovim autoportretom, pa ako Platon u opisanoj instalaciji nekoga i „gleda“,onda je to umjetnik Tihomir Matijević.”

Izložbu možete pogledati do 16. rujna 2018. godine.

Više fotografija:

http://licegrada.media/otvorenje-izlozbe-platon-gleda-simpsone/

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Fuliranje s prstohvatom blagdanske čarolije na Strossmayerovom trgu

Međunarodni glazbeni program na dvije pozornice uz više od 80 izvođača, više od 160 sati glazbe, interaktivni sadržaji za djecu, prvi virtualni bor, slasni...

Kada se prvi put osnivanje Zagrebačke biskupije i što je ono predstavljalo za Zagreb?

Za vrijeme krize i borbi za prijestolje, krajem 11. stoljeća, a nakon smrti kralja Zvonimira 1089. godine, mađarski kralj Ladislav s vojskom prelazi Dravu...

Osnivanje Klasične gimnazije u Zagrebu na Katarininom trgu

Zagreb je u 17. stoljeću doživio procvat na gospodarskom, kulturnom i društvenom području. Taj procvat se dogodio i na području obrazovanja. Početkom 17. stoljeća...