Izložba Novi muzej 2023. – Hrvatski prirodoslovni muzej u vremenima izazova 1846.-2023.

Hrvatski prirodoslovni muzej će otvoriti zanimljivu izložbu pod nazivom Novi muzej 2023. – Hrvatski prirodoslovni muzej u vremenima izazovima 1846.-2023. Izložba se otvara 29. rujna do 7. listopada 2021. godine.

Izložba govori o povijesti institucije te sadašnjim aktivnostima do novog muzeja uvidom u slavnu prošlost palače, djelić fundusa kao i buduće vrijednosti u novom muzeju ove važne nacionalne institucije koja je obilježila povijest i brojne znanstvene uspjehe hrvatskog prirodoslovlja.

Izložba se otvara 29. rujna 2021. godine u 19 sati na Europskom trgu.

Na 20 solarnih panela izložba govori o značaju institucije te sadašnjim aktivnostima do novog muzeja uvidom u slavnu prošlost palače, djelić fundusa kao i vrijednosti u novom muzeju, ovoj nacionalnoj instituciji koja je obilježila povijest i brojne znanstvene uspjehe hrvatskog prirodoslovlja.

Fundusom najveći zagrebački muzej – generator urbanog razvoja i inkluzije

“Želimo sačuvati od zaborava povijest jedne muzejske institucije i arhitektonski izgled plemićke palače Pejačević/Amadeo u kojoj je prije useljenja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja 1868. godine, djelovalo prvo zagrebačko javno kazalište i prva kazališna kavana. Ovdje je bila i Jelačićeva kovnica novca, Zemaljsko računovodstvo, a kasnije brojni odsjeci Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Godine 2021. muzej je živi primjer temeljite gornjogradske, postpotresne obnove, generator urbanog razvoja te mjesto istraživanja, učenja, igre i znatiželje.”

Novosti u cjelogodišnjoj turističkoj ponudi

Rekonstrukcijom Muzeja i uspostavom pješačke komunikacije Gornjeg grada i zelenila Tuškanca građanima se olakšava „bijeg” iz urbane Mesničke u prirodu. Time će ova gradska palača i svi njeni posjetitelji, u živom prirodoslovnom muzeju na otvorenom, u srcu Grada Zagreba, ponovno dobiti element hortikulturnog uređenja koji je postojao već u 18 stoljeću.

U atrij muzeja ugrađuju se dva mosta na 1. i 2. katu. Mostovi će biti dimenzionirani za postav većih izložaka (modela dupina, dinosaura, kostura zagrebačkog kita), a omogućit će atraktivne kutove sagledavanja izložaka i poslužiti kružnoj komunikaciji. Mostovi će poslužiti i za integraciju modernih tehničkih rješenja potrebnih za cjelogodišnja kulturna i znanstvena događanja u ovom gornjogradskom atriju. Podzemni aneks je nova interpolacija u prostoru palače Amadeo koja nimalo ne narušava vanjski prostor Tuškanca. On će se koristiti za povremene i gostujuće izložbe muzeja na površini od 351m2.

Znanost za javnost – nove tehnologije i prirodoslovni laboratorij

Nove tehnologije i prirodoslovni laboratoriji najsnažnija su spona djelatnika muzeja s korisnicima te prostor interaktivnog susreta znanstvenog promišljanja i korisničke znatiželje. U stalnom postavu uz 5000 odabranih predmeta iz 114 zbirki svaka će tema biti predstavljena modernim načinima prezentacije poput multimedije, holograma, lasera. Postav će biti prilagođen svim uzrastima korisnika uz cjelovite prilagodbe osobama s invaliditetom i novi multijezični interaktivni web i online muzejski dućan.

Stalni postav započinje u multimedijalnoj dvorani tematskom cjelinom Svemir uz 8K projekciju. Multimedijalna dvorana jest novina u turističkoj ponudi Grada Zagreba i na raspolaganju je svim dionicima za brojna kulturna, znanstvena i gospodarska događanj

Memorijalne sobe Spiridiona Brusine i Dragutina Gorijanović-Krambergera ostaju u izvornom restauriranom obliku, a sve kako bi odavale duh vremena s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Posjetitelj ih razgledava kroz staklenu stijenu čime se oblikuje zatvoreni prostor unutar vremenske kapsule, a pritom se ne remeti njezin izvorni postav.

Putovanje kroz vrijeme

Jedinstveni fundus s 1,43 milijuna predmeta i tradicija Hrvatskog prirodoslovnog muzeja duga 176 godina zasjat će novim sjajem. U stalnom postavu posjetitelj putuje kroz vrijeme od prije 4.5 milijardi godina pa sve do vremena pojave čovjeka i raznolikosti vrsta koja nas danas okružuje, a koja je toliko ugrožena.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Rimokatolički crkveni red u Zagrebu – cisterciti na srednjovjekovnom Kaptolu

Cisterciti su u Zagreb došli 1208. godine na poziv hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II, a u istom stoljeću osnivaju cistercitske opatije u Topuskom i Kutjevu,...

Kada se prvi put spominje naziv jedne od najpoznatijih zagrebačkih ulica i simbola grada

Na zagrebačkom području, u srednjem vijeku, nalazili su se mnogi kompleksi vrtova i voćnjaka, a prostirali su se od izvora Manduševca i današnjeg Trga...

Deset objavljenih galerija serijala Neki drugi Zagreb

Prošlo je ravno mjesec dana od objave prve galerije serijala Neki drugi Zagreb. U tih mjesec dana objavio sam deset galerija serijala čiju tematiku ne...