Izložba Jelene Martinović “Masline i ljudi” u Galeriji Kontrast

U ponedjeljak, 9. studenoga 2020. u 18 sati u Galeriji Kontrast (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb) otvara se izložba slika Jelene Martinović pod nazivom ”Masline i ljudi”. Izložbu će otvoriti Krešimira Gojanović i Svebor Vidmar, u skladu sa propisanim epidemiološkim mjerama. Izložba se može razgledati do 3. prosinca 2020., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.

”Masline i ljudi” u novom slikarskom ciklusu Jelene Martinović 

Jelena Martinović slikarica je prirode, koju je upoznavala kroz svoje brojne planinarske ekspedicije i putovanja, bilježeći u crtačkim skicama ili kroz akvarelirane crteže samotne pejzaže gdje se susreću strukture tla i neba sa drvećem, koje poput bilo kojeg živog bića posjeduje svoj karakter, izražen u moćnim deblima i raznolikim krošnjama koje se povijaju na vjetru. U novom slikarskom ciklusu koji je nastao u tehnici akrila na platnima i papirima, ovog ljeta slikarica se posvetila studijama stabala iz hvarskih maslinika, kao i ljudima koji žive uz masline, ubirući njihove plodove bogate dragocjenim i ljekovitim uljem.

Na rahloj, crvenkasto – smeđoj zemlji prošaranoj bijelim gromadama nepravilnog kamenja i suhozidima, izrastaju kvrgava debla maslina, koja se ponegdje kružno granaju i isprepliću u strukturama gustih, zelenkasto – plavičastih krošnji. Čvrsta i stamena, na rubovima polja i vinograda, stabla maslina u slikarskim potezima kroz sebe reflektiraju boju iz okoline, titravu vrelinu podnevnog sunca, sparinu koja prži škrtu zemlju i tirkizno – sivu oblačnost neba pred oluju. Iz njihovih tijela isijava dojam drevnosti: same među kamenjem povijaju se u burama, odolijevaju vremenu u različitim godišnjim dobima, otporne na suše, raduju se blagim zimama i dugim, suhim ljetima. Plodne i korisne, a samodostatne, bile su nadahnuće pjesnicima i slikarima, a prema mitovima, služile su i nekim grčkim junacima, koji su od njihovog drveta izrađivali oružje za borbu.

Od davnina su masline udomaćene uz ljude kao simbol mira, zaštite, iscjeljenja i blagostanja, njihovo ulje služilo je za masažu i njegu vladarima, kao hrana, lijek i gorivo za svjetiljke. Tako su i ljudi na Jeleninim slikama u berbi maslina poprimili nešto od njihovog kolorita i karaktera: stari maslinari koji vretenastim, spretnim prstima ubiru još nedozrele masline, tamno zelenkaste ili crne, sazrele i sočne, pažljivo prebiru njihove grančice, žive u njihovim sjenama, mirisima i ciklusima, sa nepomičnim i mirnim pogledom gledaju prema naprijed, svjesni tradicije koju žele očuvati, znanja kojega moraju prenijeti mlađim generacijama.

Ljudi i masline žive sa elementima, protkani sunčevom svjetlošću u teksturama debla, u borama na koži, u mrežolikim žilicama kojima se crpi hrana iz zemlje, kroz snažne obrise koji se poigravaju sa ljubičastim, crvenim i žutim odrazima večernjih zalazaka i jutarnjih izmaglica. Maslina kao Afroditina biljka stasala je uz kamenje koje štiti zemlju od osipanja i isušivanja, kroz ruke maslinara, u rezidbama i sadnjama, berbama i obogaćivanju tla, u hodu kroz godinu kad svako godišnje doba donosi svoje radove, vrijeme za početke i završetke, za zimski smiraj i uživanje u plodovima iza teškog rada. Vraćajući se užurbanom gradskom življenju, slikarica je u sebi donijela ljetne impresije iz samotnih maslinika, pretačući te skice i zapise u slike većih formata, gdje masline u centralnoj kompoziciji obuhvaćaju prostor i vladaju nad njime, grmolike, stare, a vitalne, donose nam duh mirne trajnosti u nemirnoj svakodnevici, čvrsto uporište iz nekih prošlih vremena, ples razlistanih mediteranskih boja kao oživljujuće sjećanje u nadolazećoj zimi.

U spiralnom gibanju, osunčana debla pričaju nam priču o prirodi kultiviranoj ljudskim rukama, o suživotu koji se ispleo kroz bure i ljetne vreline, kroz odlaske i dolaske uvijek na početak zbivanja, kao spoj korjenja i krošnje koji povezuje dimenzije na neuništivom Drvetu života.

Krešimira Gojanović

Biografija autorice

Jelena Martinović rođena je u Varaždinu 1981. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2006. godine, nastavnički odsjek, u klasi profesora Ante Rašića. U svojem stvaralaštvu, kroz naglašen potez i reduciranim koloritom, prenosi energetski zapis inspiriran oblicima iz prirode. Izlagala je na brojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu. Članica je HDLU-a Zagreb.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Ilički neboder – najistaknutiji dio vizure glavnog zagrebačkog trga

Na samom početku 5,66 kilometara duge Ilice, na broju 1, nalazi se Ilički neboder koji svojom visinom čini bitan dio vizure glavnog zagrebačkog trga....

Zgrada Gradskih poduzeća u Gundulićevoj ulici

Na križanju dviju ulica, Gundulićeve i Hebrangove, nalazi se poslovna zgrada Gradskih poduzeća, danas poznata kao "Elektra". Zgrada je izgrađena 1932.-34. godine prema projektu arhitekta...

Problemi s vojnicima koji su se za vrijeme Stogodišnjeg rata nastanili u Zagrebu

U jeku turske opasnosti za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, u Zagrebu je često boravila vojska, poput kranjskih i štajerskih plaćenika, koja je došla kako...