Zagreb je svoj urbanistički procvat doživio krajem 19. i prvom polovinom 20. stoljeća. Važnu ulogu u razvoju Grada pod Sljemenom imali su prvi zagrebački urbanist Milan Lenuci i najpoznatiji zagrebački arhitekt Hermann Bollé.
Bollé, hrvatski arhitekt njemačkoga podrijetla rođen je na današnji dan 1845. godine u Kölnu. Bollé je odrastao uz gradilište kölnske katedrale, te je iz prve ruke imao priliku vidjeti kako se na njoj isprepleću tehnička dostignuća 19. stoljeća i estetske zamisli njezinih prvih graditelja i projektanata. Nakon završene graditeljske obrtne škole u Kölnu, prolazi orvotno školovanje u zidarskoj radionici vlastitog oca, potom radi u ateljeu H. Wiethasea, a od 1872. godine u ateljeu glasovitog austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta kao njegov asistent.
Iako se u mnogobrojnoj literaturi (čak i u Enciklopediji) navodi da je studirao na bečkoj Akademiji, nigdje u spisima Akademije, a niti u evidenciji obližnje Politehnike, stoga možemo zaključiti da nije imao formalnog akademskog obrazovanja.
Za boravka u Italiji (1875./76.) upoznao je biskupa J. J. Strossmayera i Izidora Kršnjavog što je odigralo bitnu epizodu u njegovom životu. Tako 1876. preuzima gradnju đakovačke katedrale i nadzor restauracije zagrebačke crkve sv. Marka po Schmidtovim planovima. Zbog sve većeg opsega arhitektonskog posla u Hrvatskoj Bollé se od 1878. trajno nastanjuje u Zagrebu. Po dolasku u Zagreb najprije sa suprugom stanuje kod poznanika, da bi naknadno sagradio vlastiti dom u Žerjavićevoj 4.
Iako su zgrade koje je projektirao smještene diljem Hrvatske (Đakovačka katedrala, 1876.-1883.; Gimnazija u Osijeku, od 1880.; grobna kapela Pejačević u Našicama, 1881., grobnica obitelji Jelačić u zaprešićkim Novim dvorima, 1884.) Bollé se smatra graditeljem i obnoviteljem Zagreba. Neke od najpoznatijih građevina koje je napravio ili restaurirao, uz spomenutu Zagrebačku katedralu i njezin nadbiskupski dvor, te Crkvu sv. Marka su: pročelje crkve Sv. Katarine (nakon 1880.), zgrada palače HAZU, Evangelička crkvena općina Zagreb (1881.- 1884.), Crkva u Remetama (od 1881.), zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole (1882.-1892.), palača Pongratz na Jelačićevu trgu (1882.-1884., srušena između dva rata), grkokatolička crkva Sv. Ćirila Metoda (1883.-1885.), kompleks groblja Mirogoj (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici, 1883.-1914.), fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.), Meteorološki stup na Zrinjevcu (1894.), ograda i portal Botaničkoga vrta (1894.) i mnoge druge.
Uz arhitektonsku djelatnost po kojoj je najpoznatiji, opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti. Jedan je od osnivača i ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt, te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu koju je i vodio pune 32 godine.
Iako je u doba banovanja Khuena-Héderváryja smatran neslužbenim državnim arhitektom Bollé je u povijesničaru Gjuri Szabi imao velikog protivnika vlastitog djelovanja. Szabo je oštro kritizirao velikog graditelja da je uništio povijesnu jezgru Zagreba, te počinio veliki kulturocid rušenjem Bakačeve kule 1906. godine.
Svakako treba istaknuti neke zanimljivosti vezane uz velikog raditelja. Jedna od njih je da je po njegovom nacrtu napravljen gradonačelnički lanac grada Zagreba, koji se u današnje vrijeme koristi samo u svečanim prilikama.
Druga zanimljivost je nešto novija i vezana je uz zagrebačku katedralu. Naime, u siječnju 2014. godine prilikom restauracije katedrale, na 102. metru južnog zvonika zagrebačke katedrale iza natpisa A. D. 1898., u staklenoj kapsuli na dva pergamenta pronađena je pisana poruka Hermanna Bolléa. U poruci je Bollé napisao: “A dao dobri Bog, kada iza viekovah opet na javu dodje sadanja spomenica… da se tada nadju svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod.” Kako su oba pergamenta bila uništena vlaga tek su postupkom u laboratoriju Hrvatskoj državnog arhiva uspjeli dešifrirati tko ih je ostavio.
Hermann Bollé pokopan je na mirogojskom groblju, a Zagreb mu se odužio imenovanjem aleje koja ide od Instituta Ruđer Bošković prema Mirogoju.
Povodom 170. godišnjice rođenja Hermana Bolléa Muzej za umjetnost i obrt organizirao je 17. travnja 2015. veliku izložbu posvećenu najvećem zagrebačkom arhitektu. Autor izložbe bio je Dragan Damjanović.
Hermann Bollé je ostao u povijesti zapisan kao najveći zagrebački arhitekt i obnovitelj. Njegovim djelovanjem Zagreb je dobio prepoznatljivu vizuru, te neke od najljepših djela arhitekture prijelaza devetnaestog u dvadeseto stoljeće.