Gradska vrata na Gradecu i pravila korištenja istih: Čega su se morali pridržavati građani

U izgradnji Gradeca (prilikom ponovne izgradnje grada nakon tatarskog pustošenja tog područja) važnu ulogu ima i izgradnja obrambenih zidova koji su “grlili” cijeli grad, a koji su se gradili paralelno s cijelim gradom. Obrambeni zidovi su građeni uz velike žrtve i materijalne troškove njegovih stanovnika. Gradnja je započela 1242. godine, a trajala je pune 24 godine – sve do 1266. godine kada je cijeli zagrebački Gornji grad bio okružen jakim zidovima, tornjevima i kulama. Kako bi se olakšalo funkcioniranje grada, kroz vrijeme je izgrađeno i 6 vrata – 3 većih i 3 manjih vrata.

Na mjestu većih vrata (Kamenita, Nova i kasnije Mesnička vrata), nalazile su se velike četverokutne kule podno kojih se ulazilo u grad, dok su manja vrata bila nešto jednostavnija – kroz njih su mogli ući tek pješaci i konjanici pojedinačno.

Kamenita vrata

Ključevi gradskih vrata su bili kod građana koji su živjeli u blizini istih (svakih mjesec dana su se izmjenjivali), a bili su obvezni čuvati ključeve od početka 15. stoljeća i to pod izričitom odredbom gradskog poglavarstva. Osim što su čuvali ključeve vrata, oni su ih i zatvarali.

Gradska vrata su se zatvarala u deset (ljeti), i u devet (zimi) sati. Prije zatvaranja zvonilo bi četvrt sata u tornju zvonika gradske vijećnice zvono Lotrščak – opominjući građane koji su se zadržali van gradskih bedema, da se moraju vratiti svojim kućama. Kada se vrata zatvore, više nitko nije mogao ući u grad.

Pogled prema Donjem gradu, nekadašnjem Zagrebačkom polju

Na glas zvona Lotrščaka zatvarala su se i kućna vrata, kao i dućani i krčme, nakon čega bi ulice bile prazne i mračne, a njima bi prolazile samo skitnice. Nakon zvona, na ulice izlazi gradska straža naoružana mačevima, kao i tzv. noćobdija koji je svaku noćnu uru opominjao građane da pripaze na ognjišta kako ne bi došlo do požara.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

Zagreb u 17. stoljeću i danas: Formiranje Gornjeg grada

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....

“Naša špica” nam je donijela šetnju praznim gradom za vrijeme Tijelova

Donosimo vam još jednu "Našu špicu", ovaj put snimljenu na blagdan Tijelovo, zbog čega nas je centar grada dočekao prazan. Sve, pa i prazan...

Kakav su utjecaj crkveni redovi imali na vizuru Gornjeg grada: Gradnja u 17. stoljeću

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...