Nakon što je 16. stoljeće bilo obilježeno Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. stoljeću počinje se sve više graditi – i na Kaptolu i na Gradecu. Tijekom 17. stoljeća podižu se samostani, crkveni tornjevi, kanoničke kurije, škole, pa i gradska i kaptolska vijećnica. Na zidinama se još uvijek nije gradilo, zbog potencijalne opasnosti od Turaka, no iznimke su bile samostan isusovaca, kapucina i klarisa. Zbog trošnosti, zidine se krajem 17. stoljeća popravljaju, a popravci su financirani tridesetnicom.
Kuće su male i trošne, a reprezentativne su tek javne zgrade poput crkvi, samostana, škola i vijećnica. Građanske kuće su bile jednostavne, najčešće prizemnice, a pretpostavlja se da nisu bile više od kuće obitelji Zrinski koja se nalazi na današnjem Markovićevom trgu.
Na našu žalost, mnoge od privatnih stambenih zgrada tog vremena, ni plemićkih ni velikaških, nisu sačuvane danas, a iznimke su tek kuće obitelji Zrinskih i kuće Balbi koja se nalazi u današnjoj Demetrovoj ulici.