Muzej grada Zagreb će ugostiti gostujuću izložbu Muzeja grada Koprivnice – Tajne željeza. Izložba će biti otvorena od 10. rujna do 11. listopada 2020. godine. Organizator gostovanja je Muzej grada Zagreba, autori su Ivan Valent, Robert Čimin, Tajana Sekelj Ivančan, Tena Karavidović, a kustosica gostujuće izložbe je Aleksandra Bugar.
Željezo kao materijal kojim su naši preci kroz više arheoloških i povijesnih razdoblja oblikovali predmete korištene u svojoj svakodnevici oduvijek je plijenilo pozornost stručne i znanstvene javnosti na čitavom Europskom kontinentu. Proces dobivanja željeza iz željezne rude koja se nalazi u prirodi zahtjevan je postupak koji je podrazumijevao dobro poznavanje čitavog procesa, od pronalaska i prikupljanja kvalitetne rude u prirodi, preko izgradnje talioničkih peći koje su mogle biti različitog oblika, pa sve do samog procesa taljenja u kojem se na visokim temperaturama ekstrahirao poluproizvod (spužvasto željezo, eng. iron bloom). Sam proces nije završavao na ovom stupnju jer se u dobivenom poluproizvodu nalazilo još dosta nečistoća koje su se u daljnjem postupku primarnog kovanja izdvojile te je tek takav produkt bio pogodan za obradu i oblikovanje predmeta od strane majstora-kovača. Čitav taj proces zahtijevao je dobro poznavanje svih etapa rada, znanje koje se zasigurno prenosilo s generacije na generaciju, a ponekad je skrivalo i neke tajne koje su znali samo iskusni majstori-talioničari.
Prisutnost predmeta vezanih uz talioničku djelatnost na nekoliko arheoloških nalazišta u Podravini kao i rezultati svih provedenih arheoloških istraživanja, potakli su prijavu interdisciplinarnog znanstveno-istraživačkog projekata “Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba” na fondaciju Hrvatske zaklade za znanost. Projekt akronima TransFER provodi se od 2016. godine u suradnji više institucija i pojedinaca: Instituta za arheologiju kao nositelja, Muzeja grada Koprivnice, Muzeja grada Zagreba, Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta, Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te kolega iz Slovenije. Sam projekt ima tri osnovna cilja: 1) definirati podrijetlo željezne rude i potrebnih resursa (glina, voda, drvo); 2) definirati tehnologiju obrade željezne rude kroz razdoblja i intenzitet te proizvodnje; 3) definirati utjecaj proizvodnje željeza u kontekstu socio-kulturološkog okružja i interakcija ljudi i roba.
Arheološkim istraživanjima pronađeno je više različitih peći u Podravini. To je potaklo na razmišljanje o razlicčtim tehnološkim rješenjima pri taljenju željezne rude u različitim razdobljima, odnosno o drukčijem postupku u obradi dobivenog poluproizvoda. Tehnološki proces taljenja mogao je biti proveden u jamskim pećima ili pećima na istek kakve su pronađene na lokalitetima Virje – Volarski breg i Sušine te Hlebine – Velike Hlebine, dok nam o daljnjoj obradi dobivenog poluproizvoda rječito govore peći s nalazišta Hlebine – Dedanovice. Izložbom „Tajne željeza“ predstavljeni su upravo ovi lokaliteti. O povezanosti korištene željezne rude močvarnog tipa i poluproizvoda, odnosno gotovog predmeta, ukazuju provedene minerološke i geokemijske analize. Poradi boljeg razumijevanja samog talioničkog procesa i primarne obrade željeza, nekoliko je suradnika na projektu TransFER sudjelovalo na radionicama eksperimentalnog taljenja i kovanja u Češkoj i Mađarskoj, što nas je ohrabrilo u organiziranju nekoliko vlastitih radionica u okviru manifestacije Renesansni festival u Koprivnici. Na kraja, ali ne manje važno, valja istaknuti da su na svim do sada istraženim arheološkim nalazištima pronađeni ostaci stambenih objekata i drugih naseobinskih struktura koji su pratili i podupirali ovu proizvodnu djelatnost. Prema sadašnjim spoznajama možemo tako pratiti kontinuitet ove gospodarske djelatnosti na području Podravine od 4./5. stoljeća do 8. i u 9. stoljeće.
“Nadamo se da smo gostujućom izložbom „Tajne željeza“, prvotno postavljenoj u Galeriji Koprivnica, posjetiteljima Muzeja grada Zagreba dočarali sve postupke obrade željeza na području Podravine tijekom više arheoloških i povijesnih razdoblja te otkrili neke male i velike tajne koje se kriju iza svakog željeznog uporabnog predmeta korištenog u predindustrijsko doba na ovim prostorima.”
Slični su nalazi poznati i u okolici Zagreba, što će zasigurno dodatno zainteresirati publiku. Katalog „Tajne željeza“, koji prati ovu izložbu, inspirativno je štivo u kojem su svi autori izložbe dali obol ovoj temi opširnijim tekstovima. Istovremeno s otvorenjem izložbe u Zagrebu se održava i 7. Međunarodni skup srednjovjekovne arheologije pod nazivom „Tajne željeza – od sirovine do željeznog predmeta“ u organizaciji Instituta za arheologiju i Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Željezo zasigurno krije još pokoju tajnu koju nam tek predstoji otkriti u budućim, planiranim interdisciplinarnim istraživanjima.