Glazbeni salon Arheološkog muzeja: Sjećanje na Antonia de Torresa

Ako ste se zaželjeli nešto drukčijeg zvuka, mladi i iznimno talentirani glazbenik Zlatko Josip Grgić odvest će vas u novu dimenziju i doživjet ćete potpuno novo iskustvo u sviranju gitare.

Priliku za to imate 23. ožujka s početkom u 20 sati u Arheološkom muzeju, gdje će mladi virtuoz izvesti isključivo španjolski program (F. Sor, F. Tárrega, M. Llobet, J. Malats, I. Álbeniz) te na kraju koncerta nekoliko južnoameričkih kompozicija (D. Reis, J. Cardoso, J. Pernambuco), koje će zasigurno oduševiti zaljubljenike ovog romantičnog i zavodljivog zvuka. 

Zlatko Josip Grgić svira na originalnoj gitari Antonija de Torresa iz 1890. godine i nasljednik je stare španjolske katalonske škole koja preko L. Walkera i L. Witoszynskog vodi direktno do M. Llobeta i F. Tarrege.

Cijena ulaznice: 30kn odrasli, 15kn učenici, studenti, umirovljenici.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...