U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.
Kuće su male i trošne, a reprezentativne su tek javne zgrade poput crkvi, samostana, škola i vijećnica. Građanske kuće su bile jednostavne, najčešće prizemnice, a pretpostavlja se da nisu bile više od kuće obitelji Zrinski koja se nalazi na današnjem Markovićevom trgu. Na našu žalost, mnoge od privatnih stambenih zgrada tog vremena, ni plemićkih ni velikaških, nisu sačuvane danas, a iznimke su tek kuće obitelji Zrinskih i kuća Balbi koja se nalazi u današnjoj Demetrovoj ulici.
Još jedna zanimljiva kuća na nekadašnjem Gradecu – a koja zaslužuje pažnju – svakako je stara purgerska hiža koja se nalazila na uglu današnje Basaričekove i Demetrove ulice. Riječ je o tipičnoj purgerskoj hiži, inače poludrvenoj i poluzidanoj kućici omazanoj blatom, za koju se pretpostavlja da potječe iz 17. stoljeća.
U toj se kućici nalazila gostiona u kojoj su se nalazili intelektualci onog vremena, ponajviše književnici, a među stalnim gostima je bio i naš poznati književnik Antun Gustav Matoš, po kojemu je i nazvana obližnja ulica na današnjem Gornjem gradu.
Kućica je srušena 30-ih godina 20. stoljeća.