Evangelička crkva u Gundulićevoj građena prema projektu Hermanna Bollea

Još jedno od prepoznatljivih djela poznatog graditelja Hermanna Bollea je i Evangelička crkva u Gundulićevoj ulici, sagrađena 1882.-84. godine.

Riječ je o slobodnostojećoj jednobrodnoj neogotičkoj crkvi s transeptom i trokatnim zvonikom u liniji glavnog pročelja, smještenoj na uglovnoj parceli ograđenoj kovanom ogradom.

U sjevernom dijelu parcele nalazi se poluugrađeni dvokatni evangelički župni dvor sa školom, podignut 1880.-82. godine prema projektu istog graditelja, Hermanna Bollea.

Drugi kat nadozidan je 1908.-09. godine prema projektu Rudolfa Lubynskog, a crkva je u potpunosti sačuvana s inventarom.

Ovaj članak je objavljen u sklopu serijala o zaštićenim pojedinačnim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...