Utorak, 11 veljače, 2025

Dokument koji je imao najviše utjecaja na Zagreb u cijeloj njegovoj povijesti – Zlatna bula

Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg Gradeca bio je rezerviran isključivo za kraljevsku i županijsku upravu, zbog čega izgradnja građanskog naselja nije bila moguća, barem prije navedene godine. No, naselje ipak uspijeva niknuti, i to u blizini Gradeca.

Takvo je naselje bilo izgrađeno u njegovom podgrađu, a formiralo se u dužem društveno-gospodarskom procesu naseljavanjem kolonista – trgovaca i obrtnika – možda već od 12. stoljeća, pod kraljevsko utvrdom i u samom susjedstvu biskupskoga grada. Razvijanje naselja je stalo na sjevernoj strani današnjeg Trga bana Josipa Jelačića, u donjem dijelu Radićeve ulice i pretpostavlja se na početku Ilice.

Kada su stanovnici tog naselja brojčano i utjecajno ojačali, izborili su za sebe neke slobode i prava, tako i pravo da formiraju svoju vlastitu općinsku organizaciju na čijem će čelu biti sudac. Općina je i prije 1242. godine imala svoje posjede u okolici Zagreba, no u tatarskoj katastrofi 1242. godine, i općina je teško stradala, pa joj je kralj Bela IV, da ju podigne na noge, poveljom Zlatna bula podijelio veće privilegije i podigao ju na položaj slobodnog kraljevskog grada.

Pripadnici veće upravne jedinici, kao što je bila općina, sami su pripremili tekst Zlatne bule, a kralj ga je samo potvrdio. Uz kraljevu dozvolu, nakon 1242. godine su se mogli naseliti i na samom Gradecu, što je prije bilo nemoguće. Tom selidbom, gradnjom novih i prenošenjem svojih kuća iz predgrađa, počinje se stvarati novo građansko naselje na Gradecu.

Pogled prema Gornjem gradu

Građani, koji su se smjestili na Gradecu, u iduća dva desetljeća kao obvezu kralju podižu jake utvrdne zidove kako bi se zaštitili od eventualnih napada neprijatelja.

Kula Lotrščak – obrambena kula južnog dijela Gradeca

Novonastalo naselje je dobilo ime Gradec prema kraljevskoj utvrdi (kastrumu) koja se nekoć nalazila na tom mjestu, a samo ime Gradec potječe od iste slavenske riječi koja znači utvrda ili mali grad, što potvrđuje postojanje nekadašnje kraljevske utvrde (kastruma) na tom brdu.

Iako se zagrebačko brdo, gdje je danas smješten Gornji grad, prvi put spominje tek u 13. stoljeću, postoji i nešto drugačije mišljenje. Navodno, puno prije, točnije, u vrijeme osnutka biskupije, to je brdo već bilo naseljeno, a postoji i mišljenje kako su do 1242. godine stanovnici te općine bili “vlastela ili kmetovi, da su imali svog suca i vijeće i da su u godini povišenja na kraljevski i slobodni grad brojili oko tisuću ljudi”.

Slične objave