Dokument budućeg retrofuturizma: Izložba Ivana Oštarčevića

U međuzvjezdanim procijepima nekih budućih dana pričaju dvojica, jedan s metaforičkim pijukom, govori drugome, nepoznate okupacije: „Da su znali ono što mi jesmo danas, što smo postali, ne bi nam ostavljali nasumične objekte koji su nas stoljećima zbunjivali. (…) Koje je tvoje mišljenje? Kako su tvoji?“. Gotovo voajerski, promatrač tako ulazi u razgovor dvojice prijatelja o nađenim fragmentima izlomljenih gubitkom u prijenosu digitalnih podataka. Prijatelj, arheolog, uzbuđen je, ali i frustriran oko svojeg nalaza, niza lubanji roda homo, prašnih arheoloških nalaza koji svjedoče o matičnom planetu ljudskog roda. 

Lubanje u sferama su sjemena, svjedoci istine i, na neki način, posljednji trzaji starog ljudskog roda koje je po umjetnikovom predlošku čovječja ruka lansirala u bespući kozmosa u nastojanju da istrgne njihove poruke iz ruku vremena. U postavu ambijentalne instalacije Pjesma stoljeća događa se susret književne forme i slikarskog crteža, u kojem Ivan Oštarčević ne postavlja kao primarnu ni jednu ni drugu, već ih prepliće u narativu o ljudskom rodu, o njegovom nedefiniranom (i možda nepostojećem) padu i razvitku, o prijateljstvu i vizijama buduće realnosti. Umjetnik nas dislocira u neki drugi lokalitet u kojem sva previranja, znanja i greške ljudskog roda postaju tek fragmenti iz kojih se čita polovna poruka, dopunjena stihovima albuma 21st Century Breakdown i korespondencijom u kojoj se pojmovi pojavljuju u igri jezičnim formama, gramatičkim greškama i žargonom. U njegovom radu prepleće se prikrivena političnost, koja se uvlači u misao u susretu kritike o stanjima čovjeka u 21. stoljeću, s nadom u transformaciju. Nešto ovdje govori i o načinu na koji možemo promatrati vlastitu povijest i sadašnjost, te nemogućnosti sagledavanja cijele slike i načinima na koje nadopunjujemo rupe u znanju nagađanjem, u vremenu u kojem već sada matični planet ostavljamo iza sebe.

Izložba će se održati u petak, 29. travnja u Garaži Kamba. Pjesma stoljeća otvara se u 20:00 sati, a uz druženje održat će se i diskusija s umjetnikom.

Tekst: Press

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Prošlo je 460 godina od prvog spomena Zagreba kao glavnog grada

Na današnji dan, davne 1557. godine, sastao se Sabor kraljevine Hrvatske i Slavonije. Zbog straha od Turaka, sabornici su kralju Ferdinandu I Habsburškom poručili “da se...

Sjajna kamuflaža za radove na glavnom zagrebačkom trgu

Svi smo svjesni činjenice da se grad treba osvježavati kako bi što druže zadržao svoje prepoznatljivo lice, no često se za vrijeme takvog "osvježavanja"...

Teška vremena za srednjovjekovni Kaptol: Naplata desetine, bolesti i ratovanje

Biskup i Kaptol su imali brojna zemljišta putem kojih su dobivali dobre prihode, no biskup je imao još jedan prihod koji mu je dolazio...