Dokument budućeg retrofuturizma: Izložba Ivana Oštarčevića

U međuzvjezdanim procijepima nekih budućih dana pričaju dvojica, jedan s metaforičkim pijukom, govori drugome, nepoznate okupacije: „Da su znali ono što mi jesmo danas, što smo postali, ne bi nam ostavljali nasumične objekte koji su nas stoljećima zbunjivali. (…) Koje je tvoje mišljenje? Kako su tvoji?“. Gotovo voajerski, promatrač tako ulazi u razgovor dvojice prijatelja o nađenim fragmentima izlomljenih gubitkom u prijenosu digitalnih podataka. Prijatelj, arheolog, uzbuđen je, ali i frustriran oko svojeg nalaza, niza lubanji roda homo, prašnih arheoloških nalaza koji svjedoče o matičnom planetu ljudskog roda. 

Lubanje u sferama su sjemena, svjedoci istine i, na neki način, posljednji trzaji starog ljudskog roda koje je po umjetnikovom predlošku čovječja ruka lansirala u bespući kozmosa u nastojanju da istrgne njihove poruke iz ruku vremena. U postavu ambijentalne instalacije Pjesma stoljeća događa se susret književne forme i slikarskog crteža, u kojem Ivan Oštarčević ne postavlja kao primarnu ni jednu ni drugu, već ih prepliće u narativu o ljudskom rodu, o njegovom nedefiniranom (i možda nepostojećem) padu i razvitku, o prijateljstvu i vizijama buduće realnosti. Umjetnik nas dislocira u neki drugi lokalitet u kojem sva previranja, znanja i greške ljudskog roda postaju tek fragmenti iz kojih se čita polovna poruka, dopunjena stihovima albuma 21st Century Breakdown i korespondencijom u kojoj se pojmovi pojavljuju u igri jezičnim formama, gramatičkim greškama i žargonom. U njegovom radu prepleće se prikrivena političnost, koja se uvlači u misao u susretu kritike o stanjima čovjeka u 21. stoljeću, s nadom u transformaciju. Nešto ovdje govori i o načinu na koji možemo promatrati vlastitu povijest i sadašnjost, te nemogućnosti sagledavanja cijele slike i načinima na koje nadopunjujemo rupe u znanju nagađanjem, u vremenu u kojem već sada matični planet ostavljamo iza sebe.

Izložba će se održati u petak, 29. travnja u Garaži Kamba. Pjesma stoljeća otvara se u 20:00 sati, a uz druženje održat će se i diskusija s umjetnikom.

Tekst: Press

Druge objave

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Pročitajte i ovo:

Kuća u kojoj je živio prvi predsjednik “Hrvatskog tipografskog društva” Dragutin Kale

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 12, nalazi se kuća u kojoj je živio Dragutin Kale, tipograf, prvak radničkog pokreta Hrvatske i prvi predsjednik...

Pogledajte virtualnu izložbu “Zagreb kroz objektiv – svibanj 1945.”

Cijelu 1945. godinu najbolje će opisati ovi pojmovi: turbulentnost, kaotičnost, konfliktnost, zanos, nada, zabrinutost, rastresenost. Svibanj 1945., mjesec u kojem završava Drugi svjetski rat u...

Obrazovanje na Kaptolu: Osnivanje sjemenišne škole i odlazak na više škole u Italiji

Život u Hrvatskoj i Zagrebu u 16. stoljeću obilježen je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom koji je imao ogroman utjecaj na ovdašnje prilike. Unatoč teškim vremenima...