back to top

Dokument budućeg retrofuturizma: Izložba Ivana Oštarčevića

U međuzvjezdanim procijepima nekih budućih dana pričaju dvojica, jedan s metaforičkim pijukom, govori drugome, nepoznate okupacije: „Da su znali ono što mi jesmo danas, što smo postali, ne bi nam ostavljali nasumične objekte koji su nas stoljećima zbunjivali. (…) Koje je tvoje mišljenje? Kako su tvoji?“. Gotovo voajerski, promatrač tako ulazi u razgovor dvojice prijatelja o nađenim fragmentima izlomljenih gubitkom u prijenosu digitalnih podataka. Prijatelj, arheolog, uzbuđen je, ali i frustriran oko svojeg nalaza, niza lubanji roda homo, prašnih arheoloških nalaza koji svjedoče o matičnom planetu ljudskog roda. 

Lubanje u sferama su sjemena, svjedoci istine i, na neki način, posljednji trzaji starog ljudskog roda koje je po umjetnikovom predlošku čovječja ruka lansirala u bespući kozmosa u nastojanju da istrgne njihove poruke iz ruku vremena. U postavu ambijentalne instalacije Pjesma stoljeća događa se susret književne forme i slikarskog crteža, u kojem Ivan Oštarčević ne postavlja kao primarnu ni jednu ni drugu, već ih prepliće u narativu o ljudskom rodu, o njegovom nedefiniranom (i možda nepostojećem) padu i razvitku, o prijateljstvu i vizijama buduće realnosti. Umjetnik nas dislocira u neki drugi lokalitet u kojem sva previranja, znanja i greške ljudskog roda postaju tek fragmenti iz kojih se čita polovna poruka, dopunjena stihovima albuma 21st Century Breakdown i korespondencijom u kojoj se pojmovi pojavljuju u igri jezičnim formama, gramatičkim greškama i žargonom. U njegovom radu prepleće se prikrivena političnost, koja se uvlači u misao u susretu kritike o stanjima čovjeka u 21. stoljeću, s nadom u transformaciju. Nešto ovdje govori i o načinu na koji možemo promatrati vlastitu povijest i sadašnjost, te nemogućnosti sagledavanja cijele slike i načinima na koje nadopunjujemo rupe u znanju nagađanjem, u vremenu u kojem već sada matični planet ostavljamo iza sebe.

Izložba će se održati u petak, 29. travnja u Garaži Kamba. Pjesma stoljeća otvara se u 20:00 sati, a uz druženje održat će se i diskusija s umjetnikom.

Tekst: Press

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...