Dokument budućeg retrofuturizma: Izložba Ivana Oštarčevića

U međuzvjezdanim procijepima nekih budućih dana pričaju dvojica, jedan s metaforičkim pijukom, govori drugome, nepoznate okupacije: „Da su znali ono što mi jesmo danas, što smo postali, ne bi nam ostavljali nasumične objekte koji su nas stoljećima zbunjivali. (…) Koje je tvoje mišljenje? Kako su tvoji?“. Gotovo voajerski, promatrač tako ulazi u razgovor dvojice prijatelja o nađenim fragmentima izlomljenih gubitkom u prijenosu digitalnih podataka. Prijatelj, arheolog, uzbuđen je, ali i frustriran oko svojeg nalaza, niza lubanji roda homo, prašnih arheoloških nalaza koji svjedoče o matičnom planetu ljudskog roda. 

Lubanje u sferama su sjemena, svjedoci istine i, na neki način, posljednji trzaji starog ljudskog roda koje je po umjetnikovom predlošku čovječja ruka lansirala u bespući kozmosa u nastojanju da istrgne njihove poruke iz ruku vremena. U postavu ambijentalne instalacije Pjesma stoljeća događa se susret književne forme i slikarskog crteža, u kojem Ivan Oštarčević ne postavlja kao primarnu ni jednu ni drugu, već ih prepliće u narativu o ljudskom rodu, o njegovom nedefiniranom (i možda nepostojećem) padu i razvitku, o prijateljstvu i vizijama buduće realnosti. Umjetnik nas dislocira u neki drugi lokalitet u kojem sva previranja, znanja i greške ljudskog roda postaju tek fragmenti iz kojih se čita polovna poruka, dopunjena stihovima albuma 21st Century Breakdown i korespondencijom u kojoj se pojmovi pojavljuju u igri jezičnim formama, gramatičkim greškama i žargonom. U njegovom radu prepleće se prikrivena političnost, koja se uvlači u misao u susretu kritike o stanjima čovjeka u 21. stoljeću, s nadom u transformaciju. Nešto ovdje govori i o načinu na koji možemo promatrati vlastitu povijest i sadašnjost, te nemogućnosti sagledavanja cijele slike i načinima na koje nadopunjujemo rupe u znanju nagađanjem, u vremenu u kojem već sada matični planet ostavljamo iza sebe.

Izložba će se održati u petak, 29. travnja u Garaži Kamba. Pjesma stoljeća otvara se u 20:00 sati, a uz druženje održat će se i diskusija s umjetnikom.

Tekst: Press

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Slikar Juraj Julije Klović, poznat kao hrvatski “Michelangelo minijature”

Julije Klović (1498. - 1578.) bio je hrvatski slikar i minijaturist, koji je nosio nadimak "Michelangelo minijature". Zanimljivo je da u svim enciklopedijama piše kako...

Kuća u Mesničkoj izgrađena 1830. godine za investitora Ludovika Jelačića

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 4, nalazi se ugrađena stambena četverokrilna dvokatnica koja je 1830. godine sagrađena za investitora Ludovika Jelačića. Glavni korpus kuće...