back to top

Detalji na pročelju knjižnice HAZU smještene na trgu nazvanom po osnivaču akademije

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija čiji je utemeljitelj Josip Juraj Strossmayer. Glavne zadaće HAZU-a su utvrđene u članku 3. Zakona o HAZU, a navodi se da: Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu: objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva te daje prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kod parka Zrinjevac

U sklopu HAZU-a postoji i knjižnica Akademije koja je od 2009. godine smještena u neposrednoj blizini zgrade HAZU-a – i to na trgu koji nosi ime po utemeljitelju HAZU-a – Trgu Josipa Jurja Strossmayera. Knjižnica je smještena u južnom dijelu trga na mjestu gdje se nekada nalazio kemijski laboratorij, zbog čega na svom pročelju ima zanimljive detalje.

Naime, na pročelju knjižnice se nalaze ispisana imena istaknutih kemičara i fizičara, poput Daltona, Lavosiera, Avogarda i ostalih.

Inače, u knjižnici se između ostalog čuva i 4.700 starih i rijetkih svezaka knjiga koje datiraju iz vremena s početka 16. stoljeća sve do sredine 19. stoljeća.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...