Detalj s Etnografskog muzeja: Kupola i skulptura Hrvatica koja štiti trgovinu i obrt

Na Trgu Antuna, Ivana i Vladimira Mažuranića, točnije, na broju 14, nalazi se zgrada Etnografskog muzeja, nekada Zgrada izložbenog prostora Trgovačko-obrtničke komore. Riječ je o ugrađenoj jednokatnoj zgradi izgrađenoj 1902.-1903. godine prema projektu Vjekoslava Bastla (Hönigsberg i Deutsch).

Zgrada, podignuta kao izložbeni prostor Trgovačko-obrtničke komore, prenamijenjena je u Etnografski muzej po njegovu osnutku 1919. godine, te je jedinstveni primjer izložbenog prostora secesijske epohe, inovativne u tipologiji i s naglašenom povijesno-umjetničkom vrijednošću.

Na vrhu same zgrade nalazi se impresivna kupola u obliku zemljine polukugle i alegorijska skulptura Hrvatica koja štiti trgovinu i obrt, kipara Rudolfa Valdeca.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Pogledajte bogat program u listopadu u Narodnom sveučilištu Dubrava

U nastavku pogledajte što nam donosi listopad u Narodnom sveučilištu Dubrava. 5. 10. petak 18.00 – predvorje Izložba 145. brigade 6. 10. subota 9.00 – predvorje Šahovski turnir 17.00 – Park...

Na kojem metru nadomrske visine je početkom 20. stoljeća izgrađen Brestovac?

Početkom 20. stoljeća sagrađen je sanatorij Brestovac koji je služio za liječenje tuberkuloznih radnika. 1968. godine, zbog novih uvjeta u zdravstvenoj službi i novog...

Teror banova nad Gradecom: Kako se gradečka općina nosila s ovim problemom

Zagrepčani su kroz svoju povijest dosta često vodili borbe s banovima, a razlozi su uglavnom bili nepoštivanje građanskih sloboda, te samovoljno nametanje protuzakonitih daća...