Bolleova glava i gljiva, samo su neki od nadimaka fontane na Zrinjevcu

U vrijeme kada fontane po Zagrebu niču kao gljive poslije kiše i kada na njih mnogi gledaju s podsmjehom, odlučili smo se podsjetiti jedne koje su također mnogi ismijavali, a danas je jedan od simbola jednog od najljepših zagrebačkih parkova.

Zagrebački park Zrinjevac u svom inventaru ima dvije fontane i jednu fontanu, tzv. gljivu. Autor fontane je Hermann Bolle, a na današnje mjesto ju je postavio 1893. godine.

No, nije prošlo sve bez problema. Zagrepčani su ismijavali ovu gljivu, te su ju nazvali Bolleova glava, a proglašena je i neuspjelim djelom jer se voda izlijevala iz bazena, te je poplavila dio parka.

Danas je baš ta fontana jedan od simbola parka i motiv većine fotografija koje su napravljene u parku Zrinjevac.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...