Darovita djeca iznimno su vrijedan ljudski kapital, no da bi se razvili njegovi puni potencijali, neophodna je suradnja škola, nevladina sektora i šire zajednice. Naime, briga za darovitu djecu briga je društva i za vlastitu budućnost. Istaknuto je to na okruglom stolu Izazovi i prilike u razvoju potencijala darovite djece – Udruge i škole kao saveznici u odgojno-obrazovnom radu.
Među djecom je između jedan i pet posto darovitih, a najnovija istraživanja otkrivaju da ih je samo u osnovnim školama Hrvatske 9.500.
„Darovita su djeca pojedinci visoko natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, visokog stupnja kreativnosti i motivacije što im omogućava razvijanje izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito natprosječnog postignuća i/ili uratka u jednome ili više područja. Uočiti ih mogu roditelji, odgajatelji i nastavnici prema njihovoj radoznalosti, potrebi da stvari rade na svoj način te ranom interesu za apstraktne teme među kojima su ljubav, smrt i pravda. Obično ih jako zanima neko područje koje intenzivno proučavaju dok u njemu ne postanu mali eksperti. Postavljaju mnogo pitanja o tome kako stvari rade. Darovita djeca često su vrlo maštovita i kreativna“, kazala je Ksenija Ranogajec Benaković, ECHA stručnjakinja za organiziranje i kreiranje edukacije za darovite pojedince, psihologinja u Dječjem vrtiću Mali princ i dopredsjednica udruge Vjetar u leđa.
Iako je dobrodošlo da darovita djeca svoje sposobnosti razvijaju baveći se izvannastavnim i slobodnim aktivnostima, najveću odgovornost za njih ima školski sustav. U njemu darovita djeca provode najviše vremena.
„Darovitu djecu uočavamo čim krenu u školu. Kako bi se njihov potencijal razvijao, nužno im je osigurati izazovno i emocionalno sigurno okruženje te raznolike obogaćene aktivnosti. Naša je obveza usmjeravati darovitu djecu u skladu s njihovom darovitošću i potrebama te ih podupirati u postizanju viših ciljeva“, istaknula je Tatjana Bračun Haddad, ravnateljica Osnovne škole Stjepana Bencekovića u Zagrebu.
Škola za život ide na ruku darovitoj djeci. Taj kurikulski pristup omogućuje učiteljima da autonomno kreiraju nastavu čime dolazi do promjena u učenju i poučavanju. Kako bi učenici bili aktivni sudionici tog procesa, mogu se kombinirati različiti pristupi, metode i strategije. Učitelj tako prestaje biti jedini izvor znanja, a učionica jedino mjesto učenja.
„Ako nastava nije izazovna, poticajna i primjerena njihovim potrebama te se temelji na nižim kognitivnim procesima kao što su prepisivanje, prepričavanje i nabrajanje, darovitim je učenicima dosadno. Oni ne vide smisao u učenju onoga što već znaju. Ako pak učitelj u razredu stvara pozitivno, poticajno, razigrano i kreativno razredno ozračje gdje se poštuje različitost svakog učenika razredne zajednice te vrednuju napredak i postignuća, uz jasna, dosljedna i visoka očekivanja svaki će učenik napredovati svojim tempom i razvijati svoje potencijale“, poručila je Tatjana Orešković, učiteljica razredne nastave i članica Mentorske radne skupine, Radne skupine za razrednu nastavu te Radne skupine za stručne suradnike i ravnatelje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Budući da je učitelje, stručne suradnike i ravnatelje škola poučavala o darovitima, opazila je da diljem Hrvatske postoje primjeri dobre prakse rada s darovitom djecom, ali i da dio prosvjetnih djelatnika treba dodatnu edukaciju.
„Rad s darovitima većini je polaznika motivirajuće i izazovno iskustvo u kojem osjećaju sreću, zadovoljstvo i ponos, no neki učitelji, međutim, osjećaju strah i nesigurnost, dvojbe i nedoumice, strahopoštovanje… Njima je rad s darovitom djecom izazov i treba ih osnažiti da im budu odgovarajuća potpora. Naime, rad s darovitima ne podrazumijeva samo intelektualnu podršku. Nekad je možda važnija socio-emocionalna, a ponekad i psihološka potpora“, pojasnila je Tatjana Orešković.
Rad s darovitom djecom potiče škole na suradnje s udrugama poput Bioteke, udruge za promicanje biologije i srodnih znanosti.
„Škole i udruge trebaju biti saveznici u odgojno-obrazovnom radu. Darovitu djecu važno je što ranije prepoznati, po mogućnosti već među predškolcima i učenicima nižih razreda osnovne škole. Potom je važno odrediti za što su darovita i omogućiti im odgovarajuće aktivnosti za razvoj njihovih punih potencijala. Naša udruga ima veliko iskustvo rada s djecom darovitom za STEM područje i surađuje sa školama u Zagrebu, ali i onima u drugim dijelovima Hrvatske. Naši edukatori djeci prenose svoje znanje te rasplamsavaju strast prema istraživanjima. Daroviti učenici su toliko znatiželjni da sami mogu štošta naučiti. Naša je obveza u tome ih bodriti“, kazala je Kristina Duvnjak, voditeljica programa edukacije i izvršna direktorica udruge Bioteka.
Proteklih mjeseci Bioteka je radila na projektu PANDA 4, projektnoj nastavi za darovitu djecu. U nju je bilo uključeno tridesetak zagrebačkih osnovnoškolaca. Zahvaljujući zanimljivim pokusima djeca su doživjela primjenu teorijskog znanja iz STEM područja. PANDA 4 sufinancirana je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja.Projekt je zaključen okruglim stolom Izazovi i prilike u razvoju potencijala darovite djece – Udruge i škole kao saveznici u odgojno-obrazovnom radu.