Na južnom dijelu otoka Krka, na obali slikovitog Bašćanskog zaljeva u Primorsko-goranskoj županiji Republike Hrvatske, smjestila se Baška – malo primorsko naselje čija je važnost za hrvatsku kulturu nerazmjerno veća od njegovih skromnih demografskih okvira. S oko 1.500 stalnih stanovnika, ovo je mjesto daleko poznatije nego što bi njegova veličina nagovijestila, ponajprije zahvaljujući dvama iznimnim obilježjima – prekrasnoj Veloj plaži dugoj gotovo 1.800 metara, jednoj od najpoznatijih na hrvatskom Jadranu, te pronalasku Bašćanske ploče, kamenog natpisa s prijelaza 11. u 12. stoljeće koji se smatra najstarijim poznatim spomenikom hrvatskoga jezika pisanim glagoljicom. Upravo je Bašćanska ploča, pronađena u crkvi sv. Lucije u obližnjem Jurandvoru, ovo skromno kvarnersko mjesto učinila nezaobilaznim u kontekstu hrvatske kulturne povijesti.
Bašćanska povijest i povijest njezine šire okolice sežu daleko u prošlost. Područje je bilo nastanjeno još u pretpovijesno doba, a tragovi antičkih naselja potvrđuju kontinuiranu naseljenost tijekom rimskog razdoblja. No ono po čemu je Baška nedvojbeno najpoznatija jest Bašćanska ploča – kameni natpis otkriven u crkvi sv. Lucije u obližnjem Jurandvoru. Ploča datira s prijelaza 11. u 12. stoljeće, a na njoj je uklesan tekst pisan glagoljicom, pismom koje su za slavenske narode osmislili sveti Ćiril i Metod. Natpis spominje hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira, koji je darovao zemlju crkvi sv. Lucije, čime ploča predstavlja ne samo jezični nego i izuzetno važan pravni i povijesni dokument. Bašćanska ploča danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok se u crkvi sv. Lucije nalazi njezina vjerna replika. Ovaj kameni natpis posjeduje neprocjenjivu vrijednost za hrvatsku kulturu jer potvrđuje uporabu hrvatskoga jezika i glagoljičkoga pisma u službenim dokumentima već u 11. stoljeću.
Baška je smještena u jugozapadnom dijelu otoka Krka, okružena krševitim krajobrazom karakterističnim za kvarnerske otoke. Naselje se razvilo na obali Bašćanskog zaljeva – zaštićene uvale koja pruža prirodni zaklon od otvorenoga mora i bure, snažnog sjevernog vjetra tipičnog za ovo područje. Okolni teren obilježavaju ogoljeli krški brežuljci koji kontrastiraju s plavetnilom mora i zelenilom uskoga obalnog pojasa. Vela plaža, šljunčana plaža duga gotovo 1.800 metara, proteže se duž cijeloga zaljeva i predstavlja glavnu atrakciju za brojne turiste koji Bašku posjećuju tijekom ljetnih mjeseci. Područje je poznato i po bogatoj sredozemnoj vegetaciji u zaštićenijim dolinama te po buri koja povremeno snažno puše kroz tjesnac između Krka i kopna.
Turizam je danas temeljna gospodarska djelatnost Baške. Mjesto privlači posjetitelje svojom kombinacijom prirodnih ljepota, kulturnog nasljeđa i mediteranskog ozračja. Vela plaža, jedna od najpoznatijih i najduljih plaža na Jadranu, svake godine privlači tisuće kupača i ljubitelja sunčanja. Uz plažu, turisti dolaze i radi bogate kulturno-povijesne ponude – posjet crkvi sv. Lucije u Jurandvoru i replici Bašćanske ploče obvezna je točka za mnoge posjetitelje zainteresirane za hrvatsku kulturnu baštinu. Baška nudi i brojne mogućnosti za aktivan odmor, uključujući pješačke staze po okolnim brdima i otočkom krajoliku te vodene sportove. Ugostiteljska ponuda obuhvaća restorane s lokalnom kvarnerskom kuhinjom, hotele, apartmane i kampove koji mogu primiti znatan broj gostiju, posebice tijekom ljetne turističke sezone.
Uz Bašćansku ploču kao najznačajniji kulturni spomenik, Baška i njezina okolica kriju brojne druge znamenitosti. Crkva sv. Lucije u Jurandvoru, u čijem je podu ploča izvorno bila ugrađena, predstavlja vrijedan primjer romaničke sakralne arhitekture na otoku Krku. U samoj Baški nalazi se nekoliko starih crkava i kapela koje svjedoče o dubokoj vjerskoj tradiciji ovoga kraja. Mjesto je povezano i s glagoljaškom tradicijom otoka Krka, jednog od posljednjih uporišta glagoljice u liturgijskoj uporabi u Hrvatskoj. Baška je dio širega kulturnog krajolika otoka Krka koji uključuje grad Krk, Vrbnik i druga otočna naselja bogata kulturnom baštinom. Etnografsko nasljeđe mjesta obuhvaća tradicionalnu kamenu arhitekturu primorskih kuća, suhozide koji obilježavaju okolni krajolik te običaje i gastronomiju tipičnu za kvarnersko otočje.