Noć muzeja 2023: Pogledajte program u Etnografskom muzeju

U vremenu kada se događaju nesagledive promjene u svim sferama života i rada – od dramatičnih klimatskih promjena, pandemije Covida 19, koji su utjecali i utječu na ukupne socijalne, ekonomske i svake druge segmente života, tako i do katastrofalnog potresa koji je pogodio Zagreb, Sisak, Petrinju, dodatno je pojačao osjećaj nesigurnosti. Također, moguće katastrofalne posljedice rata na Europskom kontinentu, neminovno mijenjaju postavljene prioritete društava u cjelini i svakog pojedinca.

Stoga će i ove godine sudjelovanjem u 18. NOĆI MUZEJA na temu MUZEJI SU VAŽNI muzeji potvrditi moć muzeja, kao i svih prethodnih godina, svojim programima, događanjima, suradnjama, dostupnošću i radošću sudjelovanja i dijeljenja spoznaja, edukacije i informacije tisućama posjetitelja, koji će 27. siječnja 2023. pohoditi hrvatske muzeje, arhive, knjižnice, zbirke i brojne obrazovne institucije.

Ovogodišnje izdanje Noći muzeja održava se 27. siječnja 2023. godine.

U nastavku pogledajte program Etnografskog muzeja

18:00h SVEČANO OTVORENJE NOĆI MUZEJA 2023.

  • 17:45h Tragom životinja. Potraga kroz postav izvaneuropskih kultura (djeca i obitelji)

Krenimo na putovanje svijetom u kojem ćemo otkriti gdje se sve kriju životinje u našim vitrinama. U ovoj zabavnoj obiteljskoj potrazi vidjet ćemo mnoge neobične predmete i istražiti zanimljive priče koje oni kriju.

  •  18:15h O pobjedničkim vrtovima i urbanom vrtlarenju – tematsko vodstvo autorica izložbe „Lica gladi“ kroz izložbu.

Što su to pobjednički vrtovi koji su ‘niknuli’ za vrijeme Prvog svjetskog rata u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, ali i kod nas? Na koji način danas uzgajamo hranu u gradovima?  Poslušajte odgovore na ta i još brojna pitanja o vrtlarenju u gradovima nekada i danas od strane autorica izložbe „Lica gladi“ Tanje Kocković Zaborski i Melanije Belaj.

  • 19:00h Kamišibaj priča i radionica ”Mačka koja je mnogo jela” (Luko Paljetak)

Da je zdrava i uravnotežena prehrana bitna, to već znamo. A kakve veze s time ima jedna mačka, saznat ćemo u kamišibaj priči koju će nam izvesti Udruga Kozlići. Dobrodošli su svi ljubitelji priča bez obzira na svoje godine. Nakon priče, slijedi nam radionica u kojoj ćemo izraziti svoju kreativnu stranu.

  •  19:30h Obredni, magijski i religijski aspekti pokrivanja glave

Autorice izložbe „Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave“ Aida Brenko i Mareta Kurtin održat će vodstvo kroz izložbu tematizirajući obredne, magijske i religijske aspekte pokrivanja glave. U izložbi se bavimo pokrivalima za glavu s područja Hrvatske, Europe i svijeta ne samo u prošlosti nego i danas. Zašto su mladenke poslije prve bračne noći stavljale na glavu „peču prvojutanicu“? Zašto se djeci ušivao češnjak na kapu? Kako je nastao lik ludog klobučara? Koja je veza pokrivanja glave i religija? Zainteresirani će moći razgovarati s autoricama i o drugim temama vezanim uz izložbu.

  • 20:00h Koncert Ženskog vokalnog ansambla Čipkice

Čipkice su ženski vokalni etno ansambl osnovan 2008. godine od strane renomirane etno glazbenice Lidije Dokuzović. Uz hrvatsku tradicijsku glazbu, njihov bogat i šarolik repertoar obuhvaća i pjesme mnogih drugih zemalja i kontinenata, a svladavanje novih pjesama, jezika i načina pjevanja izazov je kojem se svaki puta iznova vesele.

  • 21:00h O pobjedničkim vrtovima i urbanom vrtlarenju – tematsko vodstvo autorica izložbe „Lica gladi“ kroz izložbu.

Što su to pobjednički vrtovi koji su ‘niknuli’ za vrijeme Prvog svjetskog rata u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, ali i kod nas? Na koji način danas uzgajamo hranu u gradovima?  Poslušajte odgovore na ta i još brojna pitanja o vrtlarenju u gradovima nekada i danas od strane autorica izložbe „Lica gladi“ Tanje Kocković Zaborski i Melanije Belaj.

  • 21:30h Koncert Ansambla Harmonija disonance i razgovor s članicama Ansambla nakon koncerta  – u suradnji s Međunarodnom smotrom folklora.

Harmonija disonance započela je s djelovanjem 2016. godine kao projekt na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 2019. godine se kao samostalni vokalni ansambl, koji surađuje s vrsnim poznavateljima i kazivačima tradicijske glazbe, bavi njenim sakupljanjem, očuvanjem i interpretacijom. Svojim djelovajem jasno ukazuju na bitnost tradicijske glazbe, pogotovo za one koji nisu njeni direktni sudionici.
Kao važni trenuci djelovanja ansambla izdvajaju se: koncert održan u suradnji s Jazz ansamblom Muzičke akademije u ciklusu Lisinski subotom (2017.), samostalni koncert Pjevati ću, ne ću stat u mûku u Crkvi svetog Donata u Zadru (2019.), objavljen album Harmony of Dissonance – Traces of Croatian Traditional Singing (2019.) HRT-ov glazbeno-dokumentarni film o ansamblu Harmonija disonance (2020.) te zajednički koncert s KUD-ovima iz različitih mjesta diljem Banije održan u sklopu Međunarodne smotre folklora Zagreb u Petrinji Pjesme moje u škatuli stoje (2022.). Prvi samostalni singl Zima objavljuju 2021., a potpisuju ga Bartol Stopić, Anja Papa i Luka Vidović.

18 – 24h Slobodno razgledavanje izložbi:

  • Izložba „Lica gladi“
  • Izložba „Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave“
  • Gostujuća izložba „Jedan okrug, jedan proizvod“
  • Stalni postavi narodnih nošnji Hrvatske i izvaneuropskih kultura

Tekst: Press

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Povratak u 1930-e godine: Jezero u parku Maksimir i skulptura na Lavljem mostu

U parku Maksimir postoji nekoliko znamenitosti o kojima smo često pisali na portalu Lice Grada, no ovaj put ćemo se uz pomoć razglednice s...

Teški sukobi stanovnika Gradeca s banom Krstom Ungnadom i njegovim banovcem

Zagrepčani su kroz svoju povijest dosta često vodili borbe s banovima, a razlozi su uglavnom bili nepoštivanje građanskih sloboda, te samovoljno nametanje protuzakonitih daća...

Kanonička kurija Tuškan-Leskovari s dvije znakovite spomen ploče

Jednokatna Kanonička kurija, koja nosi ime Tuškan-Leskovari, tlocrtnog "L" oblika sagrađena je uz ulicu na parceli čiji jugoistočni kut definira prizemna gospodarska zgrada. Spomen...