back to top

Dokument budućeg retrofuturizma: Izložba Ivana Oštarčevića

U međuzvjezdanim procijepima nekih budućih dana pričaju dvojica, jedan s metaforičkim pijukom, govori drugome, nepoznate okupacije: „Da su znali ono što mi jesmo danas, što smo postali, ne bi nam ostavljali nasumične objekte koji su nas stoljećima zbunjivali. (…) Koje je tvoje mišljenje? Kako su tvoji?“. Gotovo voajerski, promatrač tako ulazi u razgovor dvojice prijatelja o nađenim fragmentima izlomljenih gubitkom u prijenosu digitalnih podataka. Prijatelj, arheolog, uzbuđen je, ali i frustriran oko svojeg nalaza, niza lubanji roda homo, prašnih arheoloških nalaza koji svjedoče o matičnom planetu ljudskog roda. 

Lubanje u sferama su sjemena, svjedoci istine i, na neki način, posljednji trzaji starog ljudskog roda koje je po umjetnikovom predlošku čovječja ruka lansirala u bespući kozmosa u nastojanju da istrgne njihove poruke iz ruku vremena. U postavu ambijentalne instalacije Pjesma stoljeća događa se susret književne forme i slikarskog crteža, u kojem Ivan Oštarčević ne postavlja kao primarnu ni jednu ni drugu, već ih prepliće u narativu o ljudskom rodu, o njegovom nedefiniranom (i možda nepostojećem) padu i razvitku, o prijateljstvu i vizijama buduće realnosti. Umjetnik nas dislocira u neki drugi lokalitet u kojem sva previranja, znanja i greške ljudskog roda postaju tek fragmenti iz kojih se čita polovna poruka, dopunjena stihovima albuma 21st Century Breakdown i korespondencijom u kojoj se pojmovi pojavljuju u igri jezičnim formama, gramatičkim greškama i žargonom. U njegovom radu prepleće se prikrivena političnost, koja se uvlači u misao u susretu kritike o stanjima čovjeka u 21. stoljeću, s nadom u transformaciju. Nešto ovdje govori i o načinu na koji možemo promatrati vlastitu povijest i sadašnjost, te nemogućnosti sagledavanja cijele slike i načinima na koje nadopunjujemo rupe u znanju nagađanjem, u vremenu u kojem već sada matični planet ostavljamo iza sebe.

Izložba će se održati u petak, 29. travnja u Garaži Kamba. Pjesma stoljeća otvara se u 20:00 sati, a uz druženje održat će se i diskusija s umjetnikom.

Tekst: Press

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Bivša Tvornica koža Vatroslava Šterna u kojoj se nalazi Gliptoteka HAZU

Na adresi Medvedgradska 2, odmah iznad Tkalčićeve ulice, nalazi...

Dvije simetrične prebendarske kurije na Novoj Vesi arhitekata Bollea i Waidmanna

Dvije, simetrično komponirane kuće na Novoj Vesi 5 i...

Prvi koraci koji su poduzeti u obnovi Gradeca nakon teškog tatarskog pustošenja

Nakon pustošenja Tatara 1242. godine, i proglašenja slobodnim kraljevskim...

Glavni zagrebački trg i najpoznatija gradska ulica: Kako su izgledali u 17. stoljeću?

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu...

Zgrada Policijske uprave Zagreb izgrađena prema projektu F. Bahovca i Z. Kavurića

Zgrada Policijske uprave Zagreb, ugaona ugrađena četverokatnica s potkrovljem,...

Pročitajte i ovo:

Dvije simetrične prebendarske kurije na Novoj Vesi arhitekata Bollea i Waidmanna

Dvije, simetrično komponirane kuće na Novoj Vesi 5 i 5a, koje prema ulici čine jedinstvenu cjelinu, sagrađene su 1880. godine prema nacrtima arhitekata Bollé...

Prvi koraci koji su poduzeti u obnovi Gradeca nakon teškog tatarskog pustošenja

Nakon pustošenja Tatara 1242. godine, i proglašenja slobodnim kraljevskim gradom prema ispravi Zlatna bula kralje Bele, grad kreće od samog početka. Novoutvrđeno i gusto...

Glavni zagrebački trg i najpoznatija gradska ulica: Kako su izgledali u 17. stoljeću?

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....