Uoči Svjetskog dana oživljavanja Hrvatsko društvo za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora predstavilo je nove smjernice i upute kod postupka oživljavanja. Kako bi se izbjeglo širenje virusa COVID-19, unesrećenoj osobi, kao i pružatelju pomoći obavezno je staviti na lice zaštitnu masku, a provodi se isključivo masaža srca bez upuhivanja zraka.
„Europsko vijeće za reanimatologiju, tijekom pandemije COVID-a, uvelo je nova pravila pri oživljavanju. Nema više provjeravanja diše li osoba, već isključivo promatramo odiže li se prsni koš. Osoba koja pristupa reanimaciji obavezno mora nositi masku, a ako ima rezervnu važno je masku staviti i osobi koju oživljava ili joj prekriti lice zaštitom kako bi se izbjeglo širenje virusa. Masaža srca provodi se tako da se isprepletu ruke, korijenom dlana pritišće sredina prsnoga koša u dubini od 5 do 6 centimetra oko 100-120 puta u minuti sve do dolaska Hitne medicinske pomoći“ – rekla je prim. dr. sc. Silvija Hunyadi-Antičević, dr.med., PGDipMEd, FERC, predsjednica Hrvatskog društva za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora
Europsko vijeće za reanimatologiju od 2013. godine obilježava Europski dan oživljavanja. Taj je dan 2018. godine prerastao u globalnu javnozdravstvenu akciju Svjetski dan oživljavanja koji se svake godine obilježava 16. listopada.
„Iznimno je važno na vrijeme prepoznati da je došlo do ranog srčanog zastoja i čim prije početi masažu srca. Prva, možda i najvažnija karika u lancu pružanja pomoći unesrećenom je osoba koja se u trenutku zastoja srca našla na licu mjesta, odmah započela postupak oživljavanja i pozvala Hitnu medicinsku pomoć. Zato je ključno da se većina laika, počevši od djece u osnovnoj školi, educira i zna prepoznati kada je došlo do srčanog zastoja te kako dalje postupiti. Ako se to ne učini u prvih pet minuta, mozak ostaje bez kisika i dolazi do nepovratnog oštećenja ili smrti. Sve ono što moderna medicina može učiniti gubi smisao ako se na vrijeme ne krene s oživljavanjem“, rekao je doc. dr. sc. Irzal Hadžibegović, dr.med., intervencijski kardiolog u KB Dubrava. U Hrvatskoj, prema procjenama, godišnje više od devet tisuća ljudi doživi srčani zastoj izvan bolnice. Nakon toga mozak može preživjeti samo tri do pet minuta bez kisika što je mnogo manje vremena nego što prođe do dolaska Hitne medicinske pomoći. Zato je od iznimne važnosti građane podučavati pravilnoj reanimaciji.
Tekst: Press