Posljednji intermezzo: Hrvatsko društvo skladatelja i Muzički biennale Zagreb

Nastavljajući plodnu suradnju s Muzičkim biennaleom Zagreb, koja seže do samih početaka djelovanja ove ugledne glazbene manifestacije, više od trideset godina, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu praizvest će 18. rujna suvremeno operno djelo Posljednji intermezzo  pod ravnanjem Berislava Šipuša.

Opera prati hrvatskoga pisca Janka Polića Kamova na putovanju motiviranom željom za bijegom od nesretne ljubavi, bolesti, obiteljske smrti i političkoga djelovanja. Skokovito putovanje, kanalizirano Kamovljevim pjesničkim motivima, oslikava njegovu nemogućnost bijega, jer zapravo želi pobjeći od prepoznavanja staroga u novome, poznatoga u nepoznatome, od onoga zapisanog sudbinom. Autori libreta Ivan Penović i Marina Pejnović, koja će i režirati predstavu, podijelili su ovo putovanje u četiri dijela, koji se događaju u četiri lučka grada: Rijeci, Genovi, Marseilleu i Barceloni, u kojoj pisac i umire. Kroz pjesničko se stvaralaštvo panoramski pomaljaju slike razdoblja u kojemu su živjeli likovi opere. Slike prikazuju sukobe i nadvladavanje vremena kroz koje prolaze lučki gradovi izgrađeni kroz povijest, koji su uvijek i utočišta lutalica. Slike se izmjenjuju, ali su uvijek sačinjene od ritmova koji se ukrštavaju; ritmova ljudi naspram ritmova grada. I dok se ritam grada mijenja napretkom, ljudi uvijek ostaju isti, jer oni uvijek bježe od samih sebe.

Berislav Šipuš (1958.)  je rođen u Zagrebu, gdje je diplomirao kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je danas redoviti profesor  Odsjeka za kompoziciju i glazbenu teoriju. Bio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije, producent, a zatim ravnatelj  Muzičkoga biennalea Zagreb te voditelj  Ansambl Cantus  od utemeljenja 2001.  Za skladateljski rad nagrađen je mnogim domaćim i inozemnim nagradama, a nositelj je nekoliko značajnih odličja, među kojima i  francuskog odličja Viteza reda umjetnosti i književnosti.

Marina Pejnović ( 1992.), rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala kazališnu režiju i radiofoniju na Akademiji dramske umjetnosti. Režirala je predstave za djecu i odrasle u različitim hrvatskim kazalištima te više radijskih drama i radijskih dokumentaraca. Surađivala  je na opernim projektima  Madame Buffault  Papandopula, Orfej i Euridika  Glucka, Slavuj Stravinskoga i  Carmen Bizeta, ostvarena u suradnji  triju umjetničkih akademija Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Proljetni kadrovi na gornjogradskom Strossmayerovom šetalištu

S obzirom da smo kalendarski u proljeću jedan dan, a sunce nas prati već tjednima, na sve se više zagrebačkih kadrova ukazuju razni cvjetovi,...

Kaptolski sakralni objekti u 17. stoljeću: Građevine izvan utvrđenih zidina Kaptola

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...

Odnos ispunjen nepravdom i nasiljem – teror raznih banova prema nekadašnjem Gradecu

Zagrepčani su kroz svoju povijest dosta često vodili borbe s banovima, a razlozi su uglavnom bili nepoštivanje građanskih sloboda, te samovoljno nametanje protuzakonitih daća...