Stari grad Dubovac je renesansni kaštel s gotičkim elementima na humku povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine u karlovačkom predjelu Dubovcu. Arheološka iskapanja otkrila su naselje iz kasnog brončanog i ranog željeznog doba.
Prvi pisani spomen datira u 1339. godinu kad je zabilježen župnik i brojni zapisi glagoljicom. Od 14. stoljeća smjenjuju se plemićke obitelji s naglaskom na Frankopane koji su od drvenog dvorca napravili kamenu cjelinu koja definira današnji izgled.
Zrinski, (S)Zudari i Ratno vijeće Karlovca vlasnički su se izmjenjivali; Osmanlije su razorile dvorac za pohoda 1578. na Veliki petak. Vojni inženjer Krey 1777. opisuje kaštel od lomljenog kamena s nepravilnim tlocrtom i četvrtastom branič‑kulom višom od tri okrugle dvokatne kule.
Danas je dvorac turističko odredište s vidikovcem i stalnom muzejskom izložbom na najvišoj kuli. Podno tvrđavskog brda nalazi se Nacionalno svetište sv. Josipa proglašeno 15. travnja 1987., što povezuje hodočašća s graditeljskim baštinama Karlovca.