Stroga pravila za korištenje gradskih vrata Gradeca

U izgradnji Gradeca (prilikom ponovne izgradnje grada nakon tatarskog pustošenja tog područja) važnu ulogu ima i izgradnja obrambenih zidova koji su “grlili” cijeli grad, a koji su se gradili paralelno s cijelim gradom. Obrambeni zidovi su građeni uz velike žrtve i materijalne troškove njegovih stanovnika. Gradnja je započela 1242. godine, a trajala je pune 24 godine – sve do 1266. godine kada je cijeli zagrebački Gornji grad bio okružen jakim zidovima, tornjevima i kulama. Kako bi se olakšalo funkcioniranje grada, kroz vrijeme je izgrađeno i 6 vrata – 3 većih i 3 manjih vrata.

Na mjestu većih vrata (Kamenita, Nova i kasnije Mesnička vrata), nalazile su se velike četverokutne kule podno kojih se ulazilo u grad, dok su manja vrata bila nešto jednostavnija – kroz njih su mogli ući tek pješaci i konjanici pojedinačno.

Kamenita vrata

Ključevi gradskih vrata su bili kod građana koji su živjeli u blizini istih (svakih mjesec dana su se izmjenjivali), a bili su obvezni čuvati ključeve od početka 15. stoljeća i to pod izričitom odredbom gradskog poglavarstva. Osim što su čuvali ključeve vrata, oni su ih i zatvarali.

Gradska vrata su se zatvarala u deset (ljeti), i u devet (zimi) sati. Prije zatvaranja zvonilo bi četvrt sata u tornju zvonika gradske vijećnice zvono Lotrščak – opominjući građane koji su se zadržali van gradskih bedema, da se moraju vratiti svojim kućama. Kada se vrata zatvore, više nitko nije mogao ući u grad.

Pogled prema Donjem gradu, nekadašnjem Zagrebačkom polju

Na glas zvona Lotrščaka zatvarala su se i kućna vrata, kao i dućani i krčme, nakon čega bi ulice bile prazne i mračne, a njima bi prolazile samo skitnice. Nakon zvona, na ulice izlazi gradska straža naoružana mačevima, kao i tzv. noćobdija koji je svaku noćnu uru opominjao građane da pripaze na ognjišta kako ne bi došlo do požara.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Klovićevi dvori su vam omogućili da napravite najljepšu adventsku fotografiju

Još jedno mjesto u nizu koje se pridružilo manifestaciji Advent u Zagrebu su Klovićevi dvori. Središte zbivanja je plato Gradec gdje je postavljen okvir...

Projekt Ilica 2020: Mi građani smo prošlost, sadašnjost i održiva budućnost Zagreba!

Projekt Ilica 2020. odvija se u dramatičnim okolnostima, u doba („socijalne distance“) Korona pandemije, kao i razornog potresa koji je u ožujku 2020. pogodio...

Dvije stambene zgrade na adresi Petrinjska 50-52 koje nose naziv kuće Eisner

Dvije najamne stambene zgrade, na adresi Petrinjska 50-52 sa zgradom garaže i stanom vozača u dvorištu kućnog broja 50, sagrađene su 1909.-1910. godine prema...