Transformacija Zagreba u 17. stoljeću: Nastanak baroknog grada s dvije gradske jezgre

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Srednjovjekovni je Gradec novim građevinskim aktivnostima postupno mijenjao svoj izgled. Skromni srednjovjekovni oblici s jednostavnim građanskim kućama, uglavnom drvenim, kao i gospodarskim zgradama, Gradec pretvaraju u barokni grad. Građevine su postajale sve reprezentativnije, a ulice šire.

Središnji trg Gradeca, današnjeg Gornjeg Grada, Trg svetog Marka, postupno je mijenjao svoj izgled. Prvo se na uglu Gospodske ulice (danas Ćirilometodska ulica) i Markovog trga izgradila nova gradska vijećnica, umjesto stare i trošne. Sa samog je trga nestala ubožnica, a na mjestu Kapele sv. Marije (na uglu Markovog trga i današnje Freudenreichove ulice) izgradila nova Kapela sv. Uršule, a na zapadnoj strani trga dižu se plemićke kuće koje su bile zidane.

Druga dva gornjogradska trga – Jezuitski i Katarinin trg, predstavljali su osobite i za ono vrijeme karakteristične urbane vrednote. Danas je Jezuitski trg specifičan po zgradi Galerije Klovićevi dvori, dok Trgom svete Katarine dominira istoimena crkva – za koju se kaže da je najljepša barokna crkva u Zagrebu.

Mali Kapucinski trg, gdje se danas nalazi Trg Franje Markovića (danas najmanji zagrebački trg), polako se u istom periodu počinje oblikovati. Današnji park Grič, u jugozapadnom dijelu Gornjega grada, a u samoj blizini Kapucinskog trga, tada je bio vrt – ponajprije remetskih pavlina, kasnije kapucina. Uz brojne radove na tadašnjem Gradecu, i u vrijeme početka gradnje Crkve sv. Katarine, kapucini polažu temelj svog samostana i samostanske Crkve sv. Marije, smještenih na samom zapadnom rubu Gradeca, danas Gornjeg grada. Samostan je završen oko 1644 godine., a crkva smještena na mjestu nekadašnje srednjovjekovne Marijine kapele, završena oko 1650. godine. Nekadašnju Marijinu kapelu su koristili i kapucini od kad su 1618. godine došli u Zagreb, no onda kreću u izgradnju svog samostana i crkve.

Danas se uz park Grič nalazi zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Malu i zaokruženu gradsku cjelinu Gradeca upotpunjavale su plemićke i građanske kuće, kao i neizostavni gradski zid i gradske kule.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Zgrada Glavnog kolodvora izgrađena krajem 19. stoljeća prema projektu Ferenca Pfaffa

Zgrada Glavnog kolodvora sagrađena je 1891.-1892. godine prema projektu mađarskog arhitekta Ferenca Pfaffa. Slobodnostojeća jednokatna jednokrilna kolodvorska zgrada s dva povišena bočna i središnjim...

Kuća na Opatovini u kojoj je zadnje godine života proveo Antun Branko Šimić

Antun Branko Šimić je najistaknutiji pjesnik hrvatskog modernizma na kojega su utjecali njemački eksprensionizam i još jedan hrvatski književnik s dva imena - Antun...

Dnevnik jedne fotografije XXVIII

Palača Kolmar na Trgu bana Josipa Jelačića, 1. siječanj 2023. godina.