Podjela vlasti i posljedice nakon gušenja Zrinsko-Frankopanske urote u Zagrebu

Tijekom cijelog 17. stoljeća postojala je težnja Habsburgovaca da ostvare svoju ideju provođenja centralističko-apsolutističke ideje i Hrvatsku i Mađarsku učine austrijskim provincijama. Cilj je bio da Hrvatsku što više oslabe u političkom, ali i vojničkom smislu. Kada bi Hrvatska uspjela osloboditi dio svog teritorija od Turaka, Habsburgovci bi negodovali jer bi povećanjem hrvatskih granica jačali njezini staleži – nosioci političkog života i borci za njezinu samostalnost.

Protivnici hrvatskog plemstva i njihovim teorija i težnji, kao i njihovih privilegija, ne samo da su bili protiv njihovih uspjeha, nego su doprinosili njihovim neuspjesima u ratovima s Turcima, pa su tako sklopili mir s Turcima koji je bio nepovoljan za Hrvatsku. Takva je odluka izazvala samo dodatno nezadovoljstvo i pobunu u hrvatskim redovima, a vrhunac nezadovoljstva bila je zrinsko-frankopanska urota.

Zbog pokušaja urote, Zrinski i Frankopan 18. travnja 1671. godine osuđeni su zbog uvrede kralja i izdaje zemlje na strašnu smrt odsijecanjem desne ruke i glave. Noć uoči pogubljenja, dvojica velikaša posljednji su se put sastala i oprostila te su napisali oproštajna pisma svojim suprugama, Ani Katarini Zrinski i Juliji Naro Frankopan. Oproštajno pismo Petra Zrinskoga svojoj ženi Katarini (Moje drago serce) već je 1671. godine prevedeno na nekoliko svjetskih jezika.

Nakon smaknuća Zrinskog i Frankopana, Hrvatski se sabor i dalje sastaje, no umjesto bana imenovan je za vršitelja vojničkih poslova grof Nikola Erdody, dok je za vršitelja civilnih poslova imenovan zagrebački biskup Martin Borković. Tako su zemljom upravljala njih dvojica – Erdody je bio smješten u građanskom Gradecu, dok je Borković bio u biskupskom dvoru. U tom vremenu podjele vlasti, vojničku vlast imala je njemačka carska vojska, pa je tako preplavila sve važnije hrvatske gradove. Prisutnost njemačke carske vojske imala je velikog utjecaja na život u Zagrebu.

Naime, još osnivanjem Krajine u drugoj polovici 16. stoljeća, izgrađeni su čvrsti temelji pokušaju germanizacije ovih prostora. Ideja se rodila usporedno s težnjama za centralizacijom, i to nakon tridesetogodišnjeg rata, a do izražaja dolazi u drugoj polovici 17. stoljeća za vrijeme vladavine Leopolda I. U zadnjim desetljećima 17. stoljeća raste želja za germanizacijom ovih prostora ponajviše zbog toga što je istim tim prostorima prolazila njemačka vojska ratujući s Turcima.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

KUD Stari Jankovci na Međunarodnoj smotri folklora na glavnom trgu

Na središnjem zagrebačkom trgu u tijeku je Međunarodna smotra folklora koja će trajati sve do nedjelje, 22. srpnja 2018. godine. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu...

Obilježen Dan nacionalnih manjina grada Zagreba u parku Zrinjevac

U parku Zrinjevac danas je održan Dan nacionalnih manjina grada Zagreba u sklopu kojeg su nacionalne manjine predstavile svoje tradicije, a pozornost su ponajviše...

Program „TVORNICE (I) SLOVA – čitanje na temu rada, industrije i kvarta

U periodu od 20.9. do 20.10.2021. godine stalni postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla postaje prostor za čitanje. Na ukupno 5 punktova ucrtanih na mapi dostupna...