Uspoređivanje života na Kaptolu u srednjem vijeku i 17. stoljeću

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Osim na Gradecu, gradilo se i na Kaptolu. Kaptol je zadržao svoj srednjovjekovni tlocrt koji je bio obnovljen pojedinačnim baroknim kurijama i drugim objektima koji su se nalazili unutar granica. Cijelim teritorijem Kaptola dominirala je stolna crkva koja je iz prošlih vremena vukla za sobom teška oštećenja.

Prilikom građanskog rata između Ferdinanda i Zapolje u 16. stoljeću, crkvu su njemački i španjolski vojnici teško oštetili srušivši zvonike i spalivši krov.

Kako je Kaptol bio u teškoj financijskoj situaciji, popravak i sama obnova stolne crkve trajala je puno duže nego što je trebala. Da stvar bude još gora, početak 17. stoljeća nije bio ništa blaži prema ovoj najpoznatijoj građevini Kaptola. Naime, na samom početku stoljeća, 1624. godine, u stolnu crkvu je udario grom izazvavši požar koji je uništio krov i spalio svod nad svetištem. U narednim se desetljećima postupno obnavljala.

I situacija van granica Kaptola nije doživjela veće promjene. Tako se na području Nove vesi (sjeverno od Kaptola) nastavlja uobičajeni život za te prostore, kao i na području Vlaške ulice (južno od Kaptola). 

Tek se obrisi područja oko potoka Medveščak postupno počinju mijenjati. Lijeva obala potoka (na području današnje Tkalče) postupno se počela naseljavati. Teritorij pod biskupskim dvorom u današnjoj Vlaškoj ulici kod sv. Martina 1640-ih godina se također počinje naseljavati. Na tom su prostoru nekada bili biskupski vrtovi, a od 1641. godine počinje ga naseljavati biskup Benedikt Vinković.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

TZ grada Zagreba daruje svim sugrađanima besplatne razglede grada na hrvatskom jeziku

Turistička zajednica grada Zagreba i ove godine daruje svim sugrađanima besplatne razglede grada na hrvatskom jeziku. Počevši od 20. lipnja pa sve do 18....

Teroriziranje Zagreba s obližnje srednjovjekovne utvrde

Nakon ponovnog ustrojstva vlasti, i svega onog što je Zlatna bula iz 1242. godine donijela gradu, u obliku povlastica ali i davanja prema kralju,...

Kakve su povlastice imali učitelji na nekadašnjem Gradecu: Školstvo u 16. stoljeću

Život u Hrvatskoj i Zagrebu u 16. stoljeću obilježen je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom koji je imao ogroman utjecaj na ovdašnje prilike. Unatoč teškim vremenima...