Više od 350 godina nakon izdavanja Zlatne bule – Zagrebu prijeti ukidanje povlastica

Po okončanju Dugog rata (Trinaestogodišnji rat), koji je započeo bitkom kod Siska 1593. godine, počeli su pregovori o miru između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Iako se kralj Rudolf II. (1576.-1608.) protivio, odluku o miru mu je nametnuo njegov brat i namjesnik Matija, pa je mir između Rudolfa i sultana Ahmeda I. (1603.-1617.) zaključen je dana 11. studenog 1606. godine na ušću rijeke Žitve u Dunav. Tim mirom zapravo je prihvaćen status quo jer je svaka strana zadržala one prostore koje je osvojila tijekom rata, te je dogovoreno da se na granici ne smiju podizati nove utvrde. Kralj je sultanu morao platiti i jednokratni dar u vrijednosti od 200 000 forinti. Hrvatskom kraljevstvu ovim mirom pripale su utvrde Čazma, Petrinja, Moslavina, Gora i Hrastovica. Mir je trebao trajati dvadeset godina.

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su osjećali posljedice rata između Habsburške Monarhije i Osmanskog carstva, a kada se rat završava – Žitvanskim mirom 1606. godine – javlja se težnja Habsburgovaca za centraliziranom apsolutističkom vlasti u svim zemljama, što nije bilo ništa neuobičajeno u ono vrijeme. Želja Habsburgovaca je da se stvori činovnička država s centralnim urednima u Beču u kojoj će kralj biti apsolutni vladar.

Kako bi Habsburgovci postigli svoje ciljeve, morali su posegnuti za ograničavanjem ili pak potpunim ukidanjem dotadašnjih srednjovjekovnih i drugih povlastica gradova, dok se plemstvo nastojalo politički onemogućiti ograničavanjem prava u zakonodavstvu i državnoj upravi.

Habsburgovci su svojim nastojanjima izazvali reakciju u hrvatskom i mađarskom plemstvu koje je branilo svoja staleška prava, pa tako plemstvo ponajprije i uspijeva zbog neprestanih ratova koje je država vodila zbog čega je padala u sve veće financijske probleme. S vremenom je između dvora i staleža rasla napetost, a svoj vrhunac doseže u zrinsko-frankopanskoj uroti. 

Zrinsko-frankopanska urota bila je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine. Pokušali su oduprijeti se nastojanjima bečkog dvora da Hrvatskoj i Ugarskoj nametne centralizam i apsolutizam kakvim se već upravljalo u Austrijskim nasljednim zemljama, uključujući i Češku. Neuspjeh urote označio je kraj starih velikaških obitelji Zrinskih i Frankopana. 

Neuspjehom zrinsko-frankopanske urote, kao i zbog uspješnih ratovanja protiv Turaka, dvor se našao u prilici da plemstvo politički u potpunosti onemogući, te uspijeva provesti svoju težnju za apsolutističkom vlašću.

Druge objave

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Baška na Krku: od Bašćanske ploče i muzeja do Velike plaže duge 1800 metara

Baška je naselje i općina na otoku Krku u...

Stari grad Dubovac iznad Karlovca: frankopanski kaštel na 185 metara i nacionalno svetište Josipa

Stari grad Dubovac je renesansni kaštel s gotičkim elementima...

Crikvenica, Lovran i Novi Vinodolski: tri destinacije uz Kvarner i vinodolski kraj

Tri lokalne samouprave na primorskoj zapadnoj obali Hrvatske -...

Šibenik kao „grad tvrđava“: kaštel sv. Mihovila, utvrde Barone i sv. Ivana te pomorska utvrda sv. Nikole

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu,...

Pročitajte i ovo:

Spomenik hrvatskom slikaru postavljen na sjevernoj strani Tomislavca

Spomenik Andriji Meduliću, rad kipara Ivana Meštrovića, izrađen od kamena pješčenjaka, postavljen je 1932. godine na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, ispred zgrade Umjetničkog...

Zanimljiva legenda o tome kako je okončan dugi i teški Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Cijeli slobodni teritorij Hrvatske i Slavonije, sredinom 16. stoljeća, bio je u konstantnoj opasnosti od prodora Turaka, kao i Zagreb, pa se Hrvatski sabor...

Povijesne crtice Masarykove ulice smještene u centru Zagreba

Masarykova ulica je jedna od onih zagrebačkih ulica koja je vrlo prometna zbog svoje pozicije, no mi smo se odlučili pisati o povijesnim crticama...