Prve organizacije u obliku ceha u Zagrebu se pojavljuju u krajem 15. stoljeća

Gradec, nakon što je grad dobio brojne povlastice proglašenjem slobodnog i kraljevskog grada Zlatnom bulom iz 1242. godine, sve više nastanjuju brojni obrtnici. Obrtnici su, u svrhu zaštite ali i zbog socijalnih razloga, počeli se udruživati u takvim institucijama pod zaštitom nekog sveca, a pomoću tih bratovština su željeli ostvariti bolji prosperitet u proizvodnji i prometu svoje robe.

Prva takva udruženja obrtnika istog zanata u Gradecu se pojavljuju u 14. stoljeću (1387. godine), a to su bila mesarska i klobučarska udruženja.

Bratovštine su bile pod nadzorom gradskog suca i vijeća, koji su nadzirali i sam rad obrtnika gdje su pazili da ne bi neopravdano povisivali cijene ili davali slabiju robu. Bratovštine su uz suglasnost gradskog suca i vijeća sastavljale svoja pravila, pa su ih oni potvrđivali. Kasnije, kod cehova, ta pravila potvrđuju kraljevi.

Cehovi već dugo postoje u stranim gradovima, gdje se nalaze brojne jake i utjecajne cehovske organizacije koje su bile direktno podređen kralju, te neovisne o gradskoj općini. Cehovi su imali brojne privilegije zbog čega su obrtnicima bili primamljiviji odabir od bratovština.

Uvidjevši organizacijske i ostale prednosti cehova, i zagrebački se obrtnici okreću tom vidu organizacije. Obrtnici su uglavnom bili pod dojmom cehova iz Austrije i Njemačke, a od velikog im je značenja bilo to da su cehovi imali veću slobodu i samostalnost u svom djelovanju.

Sredinom 15. stoljeća, iz obrtničkih bratovština u Zagrebu se počinju razvijati cehovi, a prvi ceh, i to ceh krojača, pojavljuje se 1447. godine. To je bio slučaj neke vrste prijelaza iz bratovštine u ceh jer je toj organizaciji dopuštenje za tu tranziciju dalo gradsko zastupništvo, a sam gradski sudac im je izdao cehovsku diplomu.

Prvi zagrebački cehovi koji su potvrđeni direktno od kralja, i to kralja Matijaša, javljaju se u drugoj polovici 15. stoljeća, a to su bili cehovi gradačkih postolara i udruženih krznara, remenara i uzdara. U njihov se ceh se udružuju zatim krznari, remenari i uzdari, kojima su pravila potvrđena 1480. godina.

Druge objave

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Baška na Krku: od Bašćanske ploče i muzeja do Velike plaže duge 1800 metara

Baška je naselje i općina na otoku Krku u...

Stari grad Dubovac iznad Karlovca: frankopanski kaštel na 185 metara i nacionalno svetište Josipa

Stari grad Dubovac je renesansni kaštel s gotičkim elementima...

Crikvenica, Lovran i Novi Vinodolski: tri destinacije uz Kvarner i vinodolski kraj

Tri lokalne samouprave na primorskoj zapadnoj obali Hrvatske -...

Šibenik kao „grad tvrđava“: kaštel sv. Mihovila, utvrde Barone i sv. Ivana te pomorska utvrda sv. Nikole

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu,...

Pročitajte i ovo:

Zanimljive crtice o ulicama i prolazima koji okružuju Trg Petra Preradovića

Mali trg smješten između Ilice i Masarykove, dobio je ime po Petru Preradoviću, generalu, pjesniku i autoru domoljubnih i ljubavnih tema. No, svi ga...

Na današnji je dan otvoren prekrasni zagrebački perivoj – Zrinjevac

Jedan od najpoznatijih i najljepših zagrebačkih perivoja, smješten u samom srcu Zagreba, Zrinjevac, otvoren je na današnji dan (14. lipnja) 1873. godine. Na mjestu gdje...

Kuća s prve polovice 19. stoljeća čiji su vlasnici bili postolari

Ugrađena jednokatnica s prizemnim dijelom prema Kožarskoj sagrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća, a vlasnici su bili postolari iz obitelji Vran. Na istočnom...