Priča o dvije značajne građevine koje su izgrađene na Kaptolu u periodu 17. stoljeća

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Osim na Gradecu, i na Kaptolu se dižu nove i obnavljaju stare i teško oštećene građevine. Tijekom cijelog razdoblja 17. stoljeća vršeni su mnogi graditeljski poslovi, a pogotovo nakon teških požara koji su pogodili grad 1624., 1645. i 1674. godine. U sklopu građevinskih radova tako se proširivao biskupski dvori, radilo se na dijelovima stolne crkve, kao i na kaptolskoj vijećnici i kanoničkim kurijama te na franjevačkom samostanu.

U 17. stoljeću, točnije – na samom kraju istog – izgrađene su dvije građevine na Kaptolu koje danas ne postoje, osim u raznim povijesnim zapisima.

Prva je tzv. Plemićeva kuća (kasnije Patačićeva kuća) koja je stajala na Dolcu između Crkve sv. Marije i južnog kaptolskog tvrđavnog zida, a sagradio ju je u periodu od 1690. i 1703. godine Juraj Plemić – protonotar Kraljevine Hrvatske. Kasnije je kuća prešla u vlasništvo obitelji Patačić, a 50 godina kasnije u vlasništvo Kaptola.

U rukopisu Status familiae Patachich postoji njezina slika iz koje se vidi da je kuća bila jednostavne arhitekture, proporcijama i linijama usklađena u prostor u kojemu se nalazila.

Kuća je srušena 1925. godine zajedno s utvrdnom kaptolskom kulom koja je bila u njezinu sastavu.

Druga građevina koja je sagrađena krajem 17. stoljeća, a koja danas ne postoji, je Metropolitanska knjižnica. Knjižnicu je 1692. godine gradio biskup Aleksandar Mikulić, i to pred samim pročeljem katedrale s unutarnje strane tadašnjih utvrda.

Metropolitanska knjižnica je srušena 1906. godine zajedno s Bakačevom kulom koja se nalazila ispred same katedrale, a s obzirom da ne postoje nikakvi vizualni prikazi knjižnice – danas ne možemo točno znati kako je ona izgledala, osim što je poznato da je bila jednokatnica.

Povjesničari jedino mogu pretpostaviti da je bila jednostavne građe.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

Često trebamo ovakve podsjetnike da nas podsjete na ono najvažnije

U vremena kada smo natpisima u medijima bombardirani negativnim temama, lijepo je vidjeti jedan mali detalj koji nas podsjeća na nešto što često zaboravljamo,...

Art park stiže na novu zagrebačku adresu

Omiljeni putujući ljetni projekt Art park ovog svibnja slijeće brzo i sigurno na šarene tepihe umjetničkog dvorišta u centru Zagreba. Trenutno najuzbudljivija umjetnička lokacija...

Oko čega su se najčešće sukobljavali Kaptol i Gradec?

Sjeverna vrata Gradeca nalazila su se kod Popova tornja, a bila su izgrađena nešto kasnije od ostalih gradskih vrata (njih 6) zbog spornog zemljišta...