Maksimirski spomenik koji je nastao na poseban način

Park Maksimir je idealno mjesto za rekreaciju. Osim što je sam po sebi veliko prirodno bogatstvo za cijeli Zagreb, pruža i jedan određeni mir koji nam svima redovito treba. Maksimirom se uglavnom rekreiraju trkači, kojima su maksimirske uzbrdice i nizbrdice poseban izazov, a za one malo „naprednije“, tu dolazi na red jedan poseban spomenik.

Spomen-humak Mogila, postavljen na zapadnom rubu parka Maksimir, nastao je 1925. godine povodom obilježavanja 1000. godišnjice hrvatskog kraljevstva, a danas ga smatramo jednim od najpoznatijih obilježja u Maksimiru.

Mogila je sagrađena od grumenova zemlje donesenih iz 155 mjesta diljem Hrvatske u kojima se dogodio neki značajniji povijesni ili kulturni događaj tijekom tisućugodišnje hrvatske povijesti, a u temeljima su pohranjeni predmeti iz hrvatske kulturne baštine.

Prema vrhu vode uske stepenice koje su za mnoge rekreativce pravi izazov. Danas vrh Mogile krasi spomenik sokola koji je na to mjesto smješten 28. svibnja 1995. godine.

Stoga, kad se sljedeći put odvažite na intenzivan trk prema vrhu, sjetite se što ovaj mali kutak maksimirske šume znači za hrvatsku povijest.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Trg Marka Marulića smješten je na zapadnom dijelu zelene Lenucijeve potkove

Trg Marka Marulića smješten je između Botaničkog vrta i Trga Antuna Ivana i Vladimira Mažuranića, a najpoznatiji je po impresivnom zdanju Hrvatskog državnog arhiva....

Niz kuća u Gajevoj primjer su stanogradnje u zatvorenom načinu izgradnje 19. stoljeća

Niz najamnih stambenih zgrada u Gajevoj, od broja 47 do 55 (5 uličnih i 2 dvorišne zgrade) sagrađene su između 1909. i 1911. godine,...

Program Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

U utorak, 6. studenoga 2018. od 10 do 19 sati javnosti će biti otvorena palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih...