Sve oznake tramvaja sa zagrebačkih ulica: Nekad i danas

Danas se velika većina Zagrepčana koristi javnim prijevozom, većinom novim niskopodnim tramvajima, no često na zagrebačkim ulicama vidimo i starije modele, kojima ćemo posvetiti ovaj tekst.

Inače, tramvajski promet, kao javni prijevoz, uveden je u Zagreb 1891. godine, kada su tramvajska kola vukli konje. Elektrifikacija je uvedena 1910., a do danas duljina tramvajske mreže dosegnula je 116,3 kilometara. Prva tramvajska kola bila su izgražena u tvornici Weitzer u Grazu, a spremište se nalazilo na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja Nikola Tesla.

Danas se uglavnom vozimo niskopodnim tramvajima (dvije verzije: TMK 2200 i TMK220K, kraća verzija prvog niskopodnog tramvaja). Zagrebačkim ulicama danas prometuje čak 277 tramvajskih vozila, od čega ih je 142 novih (niskopodni tramvaji).

Ostale oznake tramvaja koji nas danas voze gradom, ali i onih koji su umirovljeni, su sljedeće:

TMK 101 – Prvi tramvaj ovog tipa pušten je u promet 1951. godine. Radi se o dvoosovinskim tramvajima koje je proizvodio “Đuro Đaković”, iako su prva tri prototipa proizvedena u ZET-ovoj radionici. Uvođenjem u promet niskopodnih tramvaja TMK 2200 postupno se povlače iz prometa. Nisu u prometu od 2008..

TMK 201 – Četveroosovinski je tip tramvaja proizveden u tvornici “Đuro Đaković”, u Slavonskom Brodu. za potrebe tramvajske mreže Beograda, a zatim i Zagreba. Beogradski su primjerci tipizacijom voznog parka vozilima Tatra KT4 rashodovani, a u Zagrebu devet primjeraka i dalje aktivno sudjeluje u prijevozu putnika. Nekoliko je iskorišteno za proizvodnju TMK 2100.

TMK 201

Tatra T4 – Tramvaji ovoga tipa, proizvedeni u Češkoj, puštani su u promet u razdoblju od 1976. – 1982.. Tatra T4 je posljednji tip tramvaja koji je proizveden u tvornici ČKD, a koji se temelji na američkoj koncepciji PCC. Tramvaj je sličan tipu Tatra T3, no razlika je u širini vozila (2200 mm naspram 2500 mm u T3). Tramvaji T4D (za NDR) i T4YU (za bivšu Jugoslaviju) su prilagođeni za prikolice, ali su i izmjenjena postolja i električna oprema.

Tatra T4

Tatra KT4 – Tramvaji ovoga tipa, proizvedeni u Češkoj, puštani su u promet u razdoblju od 1976. – 1982..

Tatra KT4

Düwag GT-6 – Rabljeni tramvaji nabavljeni iz Mannheima u periodu od 1995. do 1996. godine. Više ne voze.

Düwag GT-6 Mannheime – Rabljeni tramvaji nabavljeni iz Mannheima u periodu od 1996. do 1997. godine. Više ne voze.

TMK 2100 – Ukupno je proizvedeno 16 dvozglobnih osamosovinskih tramvaja. Proizvođači su Končar i TŽV Gredelj. Za izradu su korištene prikolice TP-4 i TP 1-Z i motorna kola TMK 201, od kojih su, između ostaloga, ugrađeni prenosnici snage i vučni motori. Prototip je pušten u promet 1994. godine (TMK 2101). Ostali tramvaji puštani su u promet u periodu od 1997. do 2002. godine.

TMK 2100

TMK 2200 – TMK 2200 je niskopodni tramvaj konzorcija Crotram, a svi proizvedeni tramvaji ovog tipa trenutno se nalaze u voznom parku Zagrebačkog električnog tramvaja, te su prilagođeni zagrebačkoj prometnoj mreži. U promet su pušteni 2005. godine, a danas prevladavaju u mreži ZET-a. Tramvaj TMK 2200 sastoji se od pet segmenata međusobno povezanih četirima zglobovima. U području zglobova segmenti su međusobno povezani harmonika mjehovima i prelaznicima u obliku okretnih ploča. Vozilo je oslonjeno na tri okretna postolja (ispod 1., 3., i 5. segmenta) dok su ostali segmenti zavješeni na oslonjene segmente.

TMK 2200

TMK 2200K – Niskopodni tramvaj konzorcija Crotram. U voznom parku Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET-a) nosi oznaku TMK 2300. U odnosu na prethodni model iz serije TMK 2200, ova serija tramvaja ima dva modula manje, odnosno kraći je 11,26 metara, te shodno tome ima 72 putnička mjesta manje. Tramvaj je prilagođen zagrebačkoj prometnoj mreži. U tramvaju se istodobno može prevoziti 130 osoba, a ugrađeno je i 8 preklopnih sjedala.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

Transformacija Zagreba u 17. stoljeću: Nastanak baroknog grada s dvije gradske jezgre

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....

Stambene kuće s gotovo istim pročeljem na Mesničkoj i u Matoševoj ulici

Na dvije gornjogradske ulice, Matoševu i Mesničku, gleda sklop dviju ugrađenih jednokatnih stambenih kuća koje se nalaze na parceli spomenutih ulica. Kuća u Mesničkoj spominje...

Utjecaj Kaptola na razvoj srednjovjekovnog Zagreba i vidljivi tragovi tog utjecaja danas

Kaptoli, za vrijeme srednjeg vijeka, nisu bili samo crkvena središta i ustanove s mnogobrojnim važnim dužnostima svjetovne vlasti, već su i u kulturnom i...