Koja je slika preživjela veliki požar na Gornjem gradu?

Kamenita vrata su jedini očuvani dio obrambene utvrde Gornjeg grada. Pretpostavlja se da su Kamenita vrata podignuta 1266. 31. svibnja 1731. godine, izbio je veliki razorni požar na Gornjem gradu, te je u pepelu pronađena neoštećena Gospina slika iz 16. stoljeća.

Jedina slika koja je proizašla neoštećena iz požara je slika “Majka Božja od Kamenitih vrata”.

Iako je okvir izgorio, slika je bila potpuno neoštećena nakon čega je izgrađena kapelica u udubljenju prolaza, te se to mjesto danas smatra najvećim zagrebačkim svetištem. 31. svibnja 1991. godine, zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba, te se na taj blagdan obilježava i Dan grada Zagreba.

Druge objave

Dvorac Cernik: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Dvorac Cernik, položen u istoimenom mjestu u Brodsko-posavskoj županiji,...

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Pročitajte i ovo:

Dokumentarni performans koji progovara o smrti – C’est la vie

Predstava To je život (C'est la vie) redatelja Mohameda El Khatiba u produkciji Kolektiva Zirlib iz Francuske zaključuje 19. izdanje Festivala svjetskog kazališta. Ovaj dokumentarni performans...

Velika fotogalerija obilaska zagrebačkih muzeja u sklopu Noći muzeja 2023

U petak navečer održano je 18. izdanje Noći muzeja koje okuplja veliki broj građana u večernjem obilasku muzeja. U nastavku pogledajte djelić atmosfere obilaska...

Palača Babočaj-Gvozdanović građena 1797.-1809. godine na gradskom bedemu

Zidana katnica na gradskom bedemu iz 1797.-1809. godine, gradskog sudca Nikole Babočaja nadograđena je 1929-30. godine za Anku Gvozdanović, prema projektu Stjepana Uršića. Vrt...