back to top

Slavoljub Penkala patentirao prvu mehaničku olovku

Eduard Slavoljub Penkala, bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskog podrijetla, a ponajviše ga pamtimo zbog njegovog najpoznatijeg izuma – mehaničke olovke. Prvu mehaničku olovku na svijetu patentirao je 24. siječnja 1906. godine.

U Zagreb se preselio 1900. godine, a četiri godine kasnije bio je imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Zaslužan je za 80-ak izuma i inovacija koje su primjenjive u svakodnevnom životu, industriji i prometu.

Među izumima koje je patentirao su i termos-boca te rotirajuća četkica za zube, a najpoznatiji izum koji je ostavio iza sebe je automatska mehanička olovka. Penkala je olovku prijavio 1906. godine, a nešto kasnije i prvo nalivpero s čvrstom tintom.

Penkala je 1908. godine u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov kojim je trebalo biti toliko jednostavno upravljati da nije bila potrebna posebna priprema i obuka.

Replika Penkalinog aviona

Inovacije je patentirao 1909. godine, a zrakoplov je dovršen godinu poslije. Izgradio je i spremište za zrakoplove na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec. Dragutin Novak je baš tamo uzletio zrakoplovom i tako postao prvim hrvatskim pilotom.

Penkala je mijenjao prvotnu konstrukciju kako bi poboljšao letne sposobnosti, no letjelicom se i dalje teško upravljalo, nakon čega se 1910. godine dogodila nezgoda u kojoj se zrakoplov oštetio, zbog čega Penkala odustaje od daljnjeg rada na njemu.

Kuća u kojoj je živio Slavoljub Penkala

Na tadašnjem Trgu cara Franje Josipa, današnjem Trgu kralja Tomislava, Penkala se nakon ženidbe trajno nastanio, gdje je otvorio svoju prvu radionicu u kojoj je počeo proizvoditi brojne izume.

Na kući se danas nalazi spomen ploča koju je postavio Zagrebački zrakoplovni savez povodom 130. obljetnice rođenja Penkale.

Ploča na kući u kojoj je živio Slavoljub Penkala

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Esplanade – zagrebački hotel koji piše povijest luksuza

Hotel Esplanade, smješten tik uz...

Kako je Donji grad oblikovao lice modernog Zagreba

Nakon što su srušene zidine...

Koje nazive danas nose Duga ulica, Lepa Ves i Pivarska ulica?

U ovoj Pitalici donosimo priču o tri zagrebačke ulice...

Bivša Tvornica koža Vatroslava Šterna u kojoj se nalazi Gliptoteka HAZU

Na adresi Medvedgradska 2, odmah iznad Tkalčićeve ulice, nalazi...

Dvije simetrične prebendarske kurije na Novoj Vesi arhitekata Bollea i Waidmanna

Dvije, simetrično komponirane kuće na Novoj Vesi 5 i...

Pročitajte i ovo:

Kako je Donji grad oblikovao lice modernog Zagreba

Nakon što su srušene zidine Gradeca i grad se ujedinio u jednu cjelinu, Zagreb je sredinom 19. stoljeća počeo doživljavati...

Koje nazive danas nose Duga ulica, Lepa Ves i Pivarska ulica?

U ovoj Pitalici donosimo priču o tri zagrebačke ulice koje su u neka davna vremena nosila drugačija imena od onih koje nose danas. Riječ...

Bivša Tvornica koža Vatroslava Šterna u kojoj se nalazi Gliptoteka HAZU

Na adresi Medvedgradska 2, odmah iznad Tkalčićeve ulice, nalazi se prva zgrada Tvornice koža Vatroslava Šterna, u kojoj se danas nalazi Gliptoteka HAZU. Ovo impresivno...