Blagdanski običaji starih Purgera: Od Nikolinjskog sajma do šibanja na Šibarjevo

Osmjehnuli smo se prvim pahuljama snijega koje su prekrile Zagreb, zapalili prvu adventsku svijeću, te smo i službeno smo zakoračili u najljepše doba godine.

Ovogodišnji Advent po mnogočemu je specifičan, svakako je i značajno drugačiji od blještavila na koje smo naviknuli prethodnih godina, no upravo zbog toga prava je prilika da zavirimo u prošlost i doznamo na koji način su blagdane obilježavali naši stari.

Prvo nam na vrata kuca Sveti Nikola, svetac kojeg posebno vole naši najmlađi. Uoči Svetog Nikole na glavnom zagrebačkom trgu odvijao bi se Nikolinjski sajam na kojem su se kupovale figurice za jaslice i zlatne grančice.

Kokošji Badnjak i Šibarjevo

Dan prije Badnjaka, 23. prosinca, obilježavao se tzv. kokošji Badnjak. Kuće na Gornjem gradu uglavnom su imale kokošinjce, stoga je tog dana bilo važno okrenuti se običajima koji su trebali osigurati plodnost kokica. Tako su djeca kokodala po ulicama i skupljala kukuruz po podu.

Tek od 19. stoljeća zavladao je običaj kićenja drvca ( tada visokih do stropa, okićenih svijećama). Prije toga, u kućanstvima iznad stola stajao bi okićeni „kinč“koji se kitio jabukama i orasima. U kuće se unosila suha slama, kao simbol slame na kojoj je rođen Isus, a na njoj su se igrala djeca.

Iza Božića, 23. prosinca, Zagrepčani su obilježavali Šibarjevo. u znak sjećanja na stradanje nevine djece koju je dao pogubiti židovski kralj. Ujutro su se ukućani žurili „uloviti“susjede nespremne u krevetu i išibati ih. Ovo bi rezultiralo pravom borbom koja se odvijala u kući i u dvorištu. Šibao bi se onaj tko prvi uđe u kuću.

Šiba je bila od breze, a neki su je koristili i u ljubavne svrhe. Naime, mladići bi se lijepo obukli i pjevali, a ako su ih željele poštedjeti, djevojke su im davale jabuke.

Kao što možemo vidjeti, zagrebačka blagdanska tradicija vrvi neobičnim običajima, zanimljivim pričama, a ne manjka niti blagdanskog ozračja i zabave. Nadamo se da će upravo ovaj Advent, iako pomalo neobičan, ugrijati vaša srca , a domove ispuniti blagdanskim ozračjem, smijehom i radošću.

Izvor: Nikol Boljfetić / maksimir.hr

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...