Pavao Markovac – Poznati i cijenjeni hrvatski muzikolog

Markovčeva ulica je mala ulica smještena u sklopu mjesnog odbora Mašićeva, a spaja na sjeveru Rendićevu ulicu s Maksimirskom cestom na jugu.

Ulica je dobila ime po dr. Pavlu Markovc, hrvatskom muzikologu koji je promijenio prezime iz Ebespanger u Markovac (1923. godine). U Beču je studirao muzikologiju i kompoziociju, a doktorirao je muzikologiju.

Markovac je radio na zagrebačkom radiju i u tvornici gramofonskih ploča Edison Bell Penkala, a uređivao je i Glazbeni vjesnik u periodu od 1927. 1928. godine, i zajedno sa Z. Grgoševićem Muzičku reviju (1932).

U razdoblju 1927. do 1941. godine objavio je čak oko 600 članaka, studija, eseja, rasprava i kritika.

Dr. Pavao Markovac je prvi u Hrvatskoj pisao o glazbi s marksističkoga stajališta, a bio je i organizator radničkih amaterskih društava, zborovođa radničkoga pjevačkoga društva Sloboda i skladatelj (klavirska i zborska glazba).

Zbog društvene i političke angažiranosti ustaše su ga uhitili i strijeljali (1941). Markovčevi Izabrani članci i eseji objavljeni su 1957. godine (urednik A. Tomašek).

Druge objave

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Stari grad Lovran: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Stari grad Lovran, položen na istočnoj obali Istre, jedno...

Tvrđava Barone u Šibeniku: povijesna obrana grada i pogled prema moru

Posebno se ovdje izdvaja: Tvrđava Barone smjestio se na...

Omiš i Makarska: usporedba riječnog ušća Cetine i makarskog primorja podno Biokova kao dvaju središta Splitsko-dalmatinske rivijere

Oba grada pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji i dijele turističko-poluproizvodni okvir...

Baška na Krku uz Bašćanski zaljev: Bašćanska ploča iz oko 1100. i uloga u središtu rane pismenosti

Na jugoistočnoj obali Krka, u PGŽ, Baška je naselje...

Pročitajte i ovo:

Palača izgrađena 1889. godine za baruna Vladimira Vranyczanyja

Uglovna jednokatna jednokrilna neorenesansna palača sagrađena 1889. godine u Berislavićevoj za baruna Vladimira Vranyczanyja prema projektu bečkog arhitekta Otta Hoffera, a u izvedbi zagrebačkog...

Kada se prvi put spominje naziv najpoznatije zagrebačke ulice?

Na zagrebačkom području, u srednjem vijeku, nalazili su se mnogi kompleksi vrtova i voćnjaka, a prostirali su se od izvora Manduševca i današnjeg Trga...

Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, za mnoge samo – ALU

Što bi svijet bio bez umjetnosti? Odgovor na ovo pitanje po meni je da bi svijet bio jako tužno mjesto za život. Umjetnost i...