Preko 25 posto stanovnika/ca Knežije potpisalo peticiju protiv izgradnje u parku

Građanska inicijativa “Knežija brani park” u samo mjesec i pol dana prikupila je potpise više od 25 posto stanovnika svog kvarta, koji traže zaustavljanje izgradnje osmerokatnice u parku u zagrebačkom naselju Knežija. 

Peticiju je na ulicama Knežije i na internetu potpisalo čak 2681 stanovnika/ca ovog kvarta, a pridružili su im se i drugi građani/ke Zagreba, pa je ukupno prikupljeno 4216 potpisa. Potpisnici/e traže poništavanje lokacijske dozvole i zaustavljanje izgradnje zgrade u ulici Davorina Bazjanca 1 na Knežiji.

“Prikupljen broj potpisa je respektabilan i pokazuje jasno protivljenje stanovnika i stanovnica Knežije planiranoj izgradnji. Građani grada Zagreba i građani Knežije rekli su odlučno “ne” izgradnji zgrade na mjestu parka”, izjavila je Valentina Knežević iz građanske inicijative Knežija brani park na konferenciji za medije. “Prikupljene potpise danas ćemo urudžbirati Uredu gradonačelnika i Ministarstvu graditeljstva. Apelirala bih na nadležna tijela da slušaju glas građana i da zaustave ovaj suludi čin izgradnje osmerokatnice na mjestu parka”, istaknula je.

Zahtjeve inicijative podržavaju i brojne strukovne udruge, poput Društva arhitekata Zagreba, Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvatske komore arhitekata, Udruge hrvatskih urbanista i Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata.

Tamara Bjažić Klarin iz Udruženja hrvatskih arhitekata naglasila je kako je ovdje riječ o vrlo vrijednom primjeru urbanizma iz ‘60-ih godina koje je u ovo vrijeme kad smo sve više izloženi neplanskom građenju dobar primjer kvalitetnog stanovanja: “Izgradnjom stambene zgrade na ovoj lokaciji, osim što bi naselje ostalo bez jedne lijepe i vrijedne parkovne površine, narušila bi se i kvaliteta stanovanja u okolnim zgradama”. Istaknula je i kako je apsolutno riječ o širem problemu, što pokazuju i brojne druge inicijative koje su pokrenute na Savici, u Sigetu, na Borovju, gdje se na javne površine koje su u funkciji naselja i upravo čine dodanu vrijednost života u njima permanentno implementiraju objekti koji im ne odgovaraju niti sadržajem, niti gabaritima. “Riječ je o eklatantnom primjeru parazitiranja na postojećoj infrastrukturi i gradnji objekata koji su isključivo u interesu privatnog profita a ne zajednice, tako da Udruženje hrvatskih arhitekata apsolutno podržava ovu inicijativu”, zaključila je Tamara Bjažić Klarin.   

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Naseljavanje cistercita u Zagrebu – vlasnici brojnih nekretnina i poslovanje s njima

Cisterciti su u Zagreb došli 1208. godine na poziv hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II, a u istom stoljeću osnivaju cistercitske opatije u Topuskom i Kutjevu,...

S dolaskom proljeća dolazi nam i drugo izdanje Welcome Spring Festivala

I ove godine s dolaskom proljeća u Grad Zagreb dolazi nam i drugo izdanje Welcome Spring Festivala 2018. I ove godine priča se o problematici...

Zgrada Banskih dvora koja je u 17. stoljeću pripadala banu Petru Zrinskom

Četverokrilna zgrada Banskih dvora sa dvokatnim stražnjim i jednokatnim krilom prema trgu, današnje je gabarite dobila početkom 19. stoljeća (dogradnja 1808-09. godine, graditelj Ivan...