Kako se organizirao putnički i poštanski promet u 18. stoljeću i što su bile diližanse?

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16. stoljeću za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. No, osim izgradnje, još u 17. stoljeću javlja se težnja drugih zemalja za pripajanjem Zagreba. Tako s jedne strane postoji težnja Beča za ostvarivanjem centralističke i apsolutističke vlasti s krajem, dok su s druge strane Mađari koji žele prevlast nad Hrvatskom.

Krajem 18. stoljeća – 1783. godine – po nalogu Josipa II izgrađen je novi drveni most preko Save kod Savske ceste, tako da su od tada postojala dva mosta na Savi (kod Zagreba) – pontonski u Trnju i novi drveni. Uz izgradnju novog mosta, jačanju trgovačkog prometa pripomoglo je i uređenje Petrinjske ulice i Savske ceste.

Ceste, koje su povezivale Zagreb s drugim europskim gradovima, polazile su iz zapadnog i istočnog dijela grada. Na zapadu grada nalazila se stara cesta koja je počinjala u Ilici, te je išla preko Podsuseda i Brdovca prema Ljubljani, Trst i Veneciji. Na istoku je cesta polazila od Harmice (danas Trg bana Josipa Jelačića), a išla je Bakačevom i Vlaškom ulicom prema Sesvetama, Varaždinu, Mariboru, Grazu, te dalje prema Beču. Istom tom prometnicom, koja se nalazila na istoku grada, Zagreb je bio povezan sa Slavonijom.

Cesta koja je iz Zagreba vodila prema istoku, još od 40-ih godina 18. stoljeća bila je organizirana tako da je preko nje išao poštanski i putnički promet prema Osijeku, ali i Varaždinu, Grazu i Beču. Taj se put nastavljao na poštansku liniju koja je u Zagreb dolazila iz Karlovca.

Tim su cestama prolazile diližanse (poštanske kočije za redovit prijevoz putnika i robe, dok još nije bilo željeznice. Diližansa je imala dva do tri odjela (kupea), kočijaš je sjedio na visokom sjedištu (boku), a na krovu se nalazila prtljaga. – enciklopedija.hr).

U 18. stoljeću Zagreb je dobio i svoj Posttag – stalni dan kada dolazi pošta, a službu zagrebačke pošte u drugoj polovici stoljeća obavljala je ugledna zagrebačka obitelj Josipa Hochnembera.

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Posjedi u vlasništvu biskupa i kanonika: Izvor prihoda za srednjovjekovni Kaptol

Kanonici i biskupi na srednjovjekovnom Kaptolu su često zauzimali suprotne strane u različitim političko-gospodarskim pitanjima, zbog čega su izbili brojni sukobi. Na primjer, biskupi...

Visoka cijena najvažnijeg dokumenta u povijesti Gradeca

Izdavanjem Zlatne bule 1242. godine, kralj Bela IV je otvorio novo poglavlje za Gradec. S brojnim povlasticama koje je sa sobom donosila Zlatna bula,...

Drveni neboder, kraj Iblerovog trga, jedan je od najstarijih zagrebačkih nebodera

Iblerov, ili Drveni neboder, jedan je od najstarijih zagrebačkih nebodera. Sastoji se od temeljne dvokatnice i tornja visokog osam katova, a građen je od...