Zagrebački teritorij u srednjem vijeku i na početku 17. stoljeća: Što je staro a što je novo

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Izgradnjom novih objekata i obnovom postojećih, srednjovjekovna panorama Zagreba je doživjela određene promjene, no jedno je ostalo u potpunosti isto – i dalje su grad predstavljale dvije jezgre – Kaptol i Gradec.

Kada govorimo o situaciji u podgrađu, sve je u principu ostalo isto. Na sjevernoj i istočnoj strani današnjeg Trga bana Josipa Jelačića nalazile su se kuće, uglavnom drvene, na južnoj su strani bili vrtovi i majuri s gospodarskim zgradama. Cijeli je prostor bio velika ledina s vrtovima građana, pa je tako općina u veljači 1641. godine donijela odluku da se vrtovi uklone, a trg pretvori u sajmište.

Susjedna Ilica svoj izgled nije previše mijenjala još od srednjeg vijeka. Naselje lončara, koje se na tom mjestu javilo u 14. i 15. stoljeću bilo je napušteno, a pretpostavlja se da u 17. stoljeću nije bilo puno stambenih, već gospodarskih zgrada (staje i sl.) koje su bile podignute na gospodarstvima, majurima i vrtovima koji su se prostirali s obje strane Ilice od Manduševca do Frankopanske i Mesničke, Britanskog trga i dalje prema zapadu.

Na području Nove vesi (sjeverno od Kaptola) nastavlja uobičajeni život za te prostore, kao i na području Vlaške ulice (južno od Kaptola). 

Tek se obrisi područja oko potoka Medveščak postupno počinju mijenjati. Lijeva obala potoka (na području današnje Tkalče) postupno se počela naseljavati. Teritorij pod biskupskim dvorom u današnjoj Vlaškoj ulici kod sv. Martina 1640-ih godina se također počinje naseljavati. Na tom su prostoru nekada bili biskupski vrtovi, a od 1641. godine počinje ga naseljavati biskup Benedikt Vinković.

Veći i reprezentativniji objekti podižu se unutar i na samim zidinama Gradeca, a neki od njih bili su samostani kapucina, isusovaca i opatica klarisa, a tu su i kuće Zrinskih i remetskih pavlina, kao i sjemenište sv. Josipa te novi toranj Crkve sv. Marka.

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Međunarodni dan zaštite životinja u Dumovcu: Upoznajte pse i mačke koji čekaju udomljenje

Međunarodni dan zaštite životinja u Skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu obilježit će se u subotu 9. listopada 2021. godine od 10...

Otvorenje izložbe Trnje – prostor i ljudi u Muzeju grada Zagreba

U Muzeju grada Zagreba, 28. ožujka 2018. godine s početkom u 19 sati, otvara se izložba Trnje - prostor i ljudi. Nakon što je održana...

Neogotičko pročelje stambeno-poslovne zgrade Sladović smještene u Mesničkoj ulici

Jednokrilna dvokatna, stambeno-poslovna zgrada, sagrađena oko 1860. godine ističe se četrdesetak metara dugim neogotičkim pročeljem detaljiranim u duhu ranog historicizma. Sačuvana je prostorna struktura...